Prve procjene pokazuju da je u ožujku ove godine eurozona ostvarila trgovinski višak u razmjeni robe s ostatkom svijeta od 7,8 milijardi eura.
U istom mjesecu prošle godine višak je bio 34,1 milijardu eura.
Na godišnjoj razini u ožujku, kako pokazuju podaci Eurostata, izvoz robe iz eurozone je smanjen za 5,5 posto i pao je na brojku od 265,2 milijarde eura. Uvoz je povećan za 4,4 posto došavši na 257,4 milijarde eura.
Inače, u prethodnom mjesecu trgovinski višak eurozone iznosio je 11,1 milijardi eura.
Pad trgovinskog viška naspram ožujka 2024. najviše je pod utjecajem smanjenja viškova u sektoru kemijske industrije te proizvodnje strojeva i vozila. U kemijskoj industriji višak u bilanci je praktično prepolovljen sa 41,8 milijardi na 18,9 milijardi eura.
U cijelom prvom tromjesečju eurozona je imala u trgovini s ostatkom svijeta pozitivnu bilancu od 16,6 milijardi eura. To je također značajan pad u odnosu na pozitivan rezultat od 55,4 milijarde eura iz prvog kvartala 2025. godine.
Ukupan izvoz u prva tri mjeseca bio je niži za 6,5 posto i pao je na 713,1 milijardu eura. Doduše, pao je i uvoz, ali za 1,5 posto, i završio na brojci od 696,5 milijardi eura.
Trgovina unutar eurozone u prvom kvartalu ove godine imala je vrijednost od 685,5 milijardi eura i bila je 1,9 posto veća no u istom razdoblju lani.

Izvor: Eurostat
Podaci za čitavu Europsku uniju (EU) pokazuju da je višak u trgovini s ostatkom svijeta u ožujku iznosio 5,9 milijardi eura što je također bitno manje od viška iz ožujka prošle godine kada je brojka bila 34 milijarde eura. Izvoz je pritom godišnje pao 8,7 posto, a uvoz je povećan za 2,7 posto.
Rezultat iz ožujka je slabiji i od onoga u veljači kada je trgovinski višak bio 9,1 milijardu eura. Taj je pad ponajviše posljedica širenja deficita u sektoru energije koji je pogoršan za gotovo sedam milijardi eura. To je tek djelomično nadoknađeno porastom viška u izvozu kemijskih proizvoda.
Na godišnjoj razini u prvom kvartalu, što se sektora tiče, otprilike je ista situacija kao i u eurozoni, odnosno u kemijskom sektoru te proizvodnji strojeva i vozila bitno se pokvarila trgovinska bilanca.
Cijeli prvi kvartal je za EU donio trgovinski višak od 8,4 milijarde eura naspram brojke od 50,7 milijardi eura iz prva tri mjeseca lani. U tom razdoblju izvoz je pao za 8,9 posto dok je uvoz bio niži za tri posto.
Unutar EU-a robna je razmjena bila 2,7 posto veća no u prvom kvartalu 2025. i iznosila je 1,07 bilijuna eura.
Inače, najveći trgovinski partneri EU-a su SAD, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska i Turska.
U ožujku je u trgovini sa SAD-om EU imao pozitivnu bilancu od 13,5 milijardi eura što je ipak znatan pad u odnosu na 40,4 milijarde iz ožujka prošle godine.
Pročitajte još:
S Kinom je zabilježen trgovinski manjak od 32,6 milijarde eura.
Među prvih 10 najvećih partnera EU je ostvario trgovinski višak, osim sa SAD-om, još s Ujedinjenim Kraljevstvom, Švicarskom i Turskom, a manjak je, uz Kinu, još postignut u trgovini s Norveškom, Japanom, Indijom, Južnom Korejom i Brazilom.













