Europska komisija je predstavila akcijski plan vezan za umjetna gnojiva kojim bi se trebala osnažiti europska proizvodnja i stvoriti dovoljno zaliha u trenutku kada strahovi od rasta cijena hrane postaju sve snažniji kao posljedica neizvjesnosti oko trajanja i ishoda bliskoistočnog sukoba.
Bruxelles je najavio kako je moguća razrada zajedničke nabave gnojiva te bi se, u sklopu spremnosti za sigurnost opskrbe, od zemalja članica moglo zatražiti držanje sezonalnih ili minimalnih zaliha.
Europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen je ustvrdio kako sigurnost hrane započinje sa sigurnošću nabave umjetnih gnojiva.
“Europa mora proizvoditi više i ovisiti manje o drugima za materijalima potrebnim u poljoprivredi”, prenosi njegove riječi Financial Times.
Prije rata s Iranom oko trećine globalne trgovine umjetnim gnojivom prolazilo je kroz Hormuški tjesnac.
Prošloga mjeseca su dušična gnojiva imala cijenu 70 posto veću od prosjeka u 2024. godini. Na cijenu plina otpada čak 80 posto troška vezanog za umjetna gnojiva.
Europski dužnosnici nisu zasad zabrinuti oko trenutačnih učinaka krize na cijene hrane, no upozoravaju da bi oni mogli postupno postajati sve izraženiji prema kraju godine. Zasad poljoprivrednici koriste zalihe kupljene prije početka bliskoistočnog sukoba.
Pitanje dobavnih lanaca vlade sve više smatraju pitanjem nacionalne sigurnosti nakon iskustva pandemije, rata u Ukrajini i sada rata na Bliskom istoku.
Finska i Švedska su već započele sa stvaranjem zaliha gnojiva te žitarica i goriva.
Bruxelles teži i zakonskim promjenama vezanim za zajedničku europsku poljoprivrednu politiku kojima će se farmerima omogućiti isplate unaprijed kao kompenzaciju za dodatne troškove za gnojivo.
Izvor: Eurostat
Europska komisija želi stvoriti tržište za organska i niskougljična gnojiva proizvedena u Europi, a razmatra se i dopuštanje da poljoprivrednici koriste otpadni materijal od proizvodnje bioplina bogat nutrijentima čije je korištenje ograničeno zbog visoke razine dušika.
Očito europski dužnosnici žele pokazati da mogu ograničiti rast troškova prije no što se cijene umjetnog gnojiva ugrade u porast cijena hrane što može dovesti do sličnih učinaka kakvi su viđeni tijeko energetske krize 2022. godine.
Najbrže rješenje može doći od privremeno labavijih pravila državnih potpora što je Europska komisija već predložila.
Suprotno zahtjevima poljoprivrednika alati za zaštitu okoliša kao što je sustav trgovanja emisijama (ETS) i ugljični mehanizam za prilagodbu na granicama (CBAM) i dalje će se primjenjivati na umjetna gnojiva.
Inače, kako pokazuju podaci Eurostata, u četvrtom tromjesečju lani prosječne cijene umjetnih gnojiva su u EU bile više osam posto u odnosu na isti kvartal 2024. godine.
Cijene umjetnih gnojiva su skočile 2021. i 2022. godine prije no što su pale u iduće dvije. Prošle su godine su rasle uzastopce sva četiri tromjesečja.
Pročitajte još:
U tom posljednjem tromjesečju cijene su godišnje bile veće u 24 od 27 članica EU-a. Najveći rast imala je Rumunjska od 16,8 posto ispred Irske gdje je skok bio 15,3 posto i Nizozemske s porastom od 12,1 posto.
Cijene su godišnje bile niže u Bugarskoj gdje je pad bio 6,1 posto te Hrvatskoj i Litvi gdje je smanjenje bilo minimalno od po 0,2 posto.
