Restrukturiranje dugova u Hrvatskoj: Be-On otkriva što se promijenilo od 2023.

Iza svake blokade i dugovanja krije se osobna priča – neizvjesnost, stres i borba za novi početak. Upravo tim ljudima posvećen je rad tvrtke Be-On, koja je razvila model usmjeren na konkretna rješenja i stvarne rezultate, pomažući građanima da ponovno preuzmu kontrolu nad svojim financijama.

S njima smo u 2023. godini razgovarali o svemu što čine kako bi tisuće Hrvata mogle mirno spavati, a sada su nam otkrili što se promijenilo od tada.

“Broj naših korisnika raste, trenutačno je oko 600 korisnika godišnje, no imamo kapaciteta za puno više. Za razliku od banaka, mi ulazimo u individualnu analizu o tome koji je bio razlog neurednosti jer ljudima se dogodi da ostanu bez posla, padnu im primanja, povećaju se troškovi iz nekih privatnih razloga ili se razvedu, kupuju nekretninu, razbole se ili se dogodi smrt u obitelji. Takav pristup je zahtjevan, pa sam proces zna trajati i nekoliko mjeseci, a često nam se ljudi znaju javiti i nakon dvije do tri godine od prvog kontakta jer im se nešto pozitivno promijenilo u situaciji pa ih sada možemo restrukturirati. Dakle, mi radimo s ljudima koji imaju objektivne razloge za ulazak u financijsku nestabilnost i spremni su aktivno raditi na rješenju”, objasnio nam je Igor Škrgatić, suosnivač tvrtke.

Njegova tvrtka, koju vodi uz Sabine Gradištanac Škrgatić, pomaže ljudima kroz jedinstveni poslovni model koji se sastoji od četiri koraka. Prvi je analiza tijekom koje procjenjuju mogu li riješiti problem, kao i zadovoljava li klijent osnovne uvjete. Poslije toga je potrebno dostaviti potrebnu dokumentaciju. Zatim kontaktiraju vjerovnike, upoznaju se s točnim stanjem duga i pokušavaju ispregovarati najbolje nagodbe.

Dugovanja prema vjerovnicima podmiruju vlastitim novcem, čime je račun klijenta deblokiran. Završni korak je predlaganje banke koja nudi novi kredit s prihvatljivim ratama. Nakon odobrenja kredita međufinanciranje je podmireno, a klijentu ostaje višak sredstava koji može iznositi i nekoliko tisuća eura.

Prosječan iznos duga koji danas rješavaju, u odnosu na prethodne godine, je rastao, ali ne previše. Ukupan kredit za restrukturiranje, koji je zadnji korak u njihovom modelu, je u okviru iznosa gotovinskih nenamjenskih kredita na tržištu, oko 30.000 eura.

Škrgatić ističe da su uz rast plaća rasli i troškovi, te da je inflacija još uvijek problem, pa to dovodi i do rasta prosječnog iznosa duga koji rješavaju, ali ponavlja da taj rast nije velik.

S rastom duga povećava se i svijest o financijskom savjetovanju. U zadnje vrijeme problem su brze pozajmice, koje se mogu jednostavno realizirati preko interneta, pružatelja takvih usluga je sve više pa je lako doći do velikih iznosa, a radi se o zaduženjima na kratak rok i s visokim troškovima. Problem su i kladionice te kocka, pogotovo online.

“Unutar Europske unije je prezaduženost prepoznata kao društveni problem i onda se kroz direktive pronalaze i neka zakonska rješenja. Sada je novi Zakon o potrošačkim kreditima u javnoj raspravi i puno se ulaže u savjetovanje o dugu, a sve to utječe na svijest o financijskom savjetovanju. Ipak, kod nas nije bio toliki problem ta svijest, koja još uvijek nije na dobroj razini, nego je najveći problem to da se ljudi nemaju kome obratiti kada su u takvoj situaciji jer ne postoji strukturirani sustav gdje se može tražiti pomoć”, rekao je Škrgatić za Financije.hr.

Komentirajući dugoročni uspjeh svojih klijenata, kaže da prate naplatu njihovog portfelja kod banaka partnera i da je NPL (nenaplativi zajam) usporediv sa sektorskim prosjekom.

“Zaključak, a i teza koju stalno pokušavamo potvrditi kroz dosadašnja postignuća, je da kada se sve pravilno restrukturira onda nema problema. Kada klijent izađe iz prezaduženosti i prođe kroz cijeli proces uspješne financijske inkluzije, on se vraća na tržište kao punopravan sudionik i više ne upada u probleme. Naravno, uvijek se može nešto dogoditi, ali je to je usporedivo s onim što se i inače može dogoditi sa svakim klijentom”, kazao je Škrgatić.

Kada je riječ o bankama, za sada su manje banke fleksibilnije i spremnije na suradnju, ali novi Zakon o potrošačkim kreditima će otvoriti neke mogućnosti šire suradnje s bankarskim sektorom.

“Naša logika je da klijent, kada nema više nikakvih dospjelih dugovanja, a ima zdravu situaciju na strani prihoda, ne bi trebao biti u lošijem položaju u odnosu na ostale klijente banke”, rekao je.

Otkrio nam je da je model po kojem rade na hrvatskom tržištu skalabilan i na razini EU, budući da su razlozi prezaduženosti svugdje isti, a veliki postotak dužnika je kvalificiran da izađe iz prezaduženosti konsolidacijom dugovanja u bankarskom sektoru.

“Istraživanja pokazuju da je 14 posto stanovništva u EU prezaduženo, što je gotovo 70 milijuna ljudi, tako da je i bankama u interesu da aktivno rade na financijskoj inkluziji prezaduženih građana”, zaključio je Škrgatić.