Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije Hrvatskoj u prosincu je u usporedbi sa studenim porastao je za 2,3 posto, pokazali su u srijedu objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom je rast na domaćem tržištu iznosio četiri posto, dok je na stranom zabilježen pad od 2,6 posto.
Na godišnjoj razini, točnije u odnosu na prosinac 2023., također je došlo do porasta, i to od 0,9 posto. Usporedbom tržišta, promet industrije u istom je razdoblju na domaćem za 4,2, a na stranom za 0,7 posto.
Gledano po kategorijama, ukupna prodaja Energije veća je za 33 posto, Netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,8, Intermedijarnih i Kapitalnih proizvoda za 0,3 posto, dok je ukupna prodaja Trajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena za 1,5 posto.
U usporedbi s prosincem 2023., najveći rast od čak 77,1 posto bilježi ukupna prodaja Energije.
Pročitajte još:
Slijede Intermedijarni proizvodi s rastom od 4,6 i Netrajni proizvodi za široku potrošnju s 3,5 posto.
Ukupna prodaja Trajnih proizvoda za široku potrošnju zato je na godišnjoj razini bila manja za 11,9, a Kapitalnih proizvoda za 11,4 posto.
2 Odgovora
TAKO I TREBA
Ovo je svakako pozitivan signal za hrvatsko gospodarstvo. Ovaj rast može biti rezultat povećane potražnje u određenim industrijskim granama, kao što su proizvodnja energije, kemijska industrija ili proizvodnja opreme i automobila.Međutim, rast od 0,9% ukazuje da industrijski sektor možda ne bilježi velike skokove, što može značiti da je gospodarski oporavak sporiji ili da postoje ograničenja u proizvodnim kapacitetima, kao i u opskrbnim lancima. Ovaj rast mogao bi također biti pod utjecajem inflacije, što bi moglo značiti da je veći prihod rezultat viših cijena, a ne nužno i većeg volumena proizvodnje.