Razvoj elektroenergetske mreže, fleksibilni ugovori za priključenje obnovljivih izvora energije, rast podatkovnih centara te uloga baterijskih sustava i povezivanje energetike s turizmom i poljoprivredom bile su teme koje su obilježile drugi dan konferencije Dani Obnovljivih izvora energije koju organizira udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) u Opatiji.
Tom prigodom je glavni savjetnik ministra mora, prometa i infrastrukture Ivica Rovis rekao kako Hrvatska prolazi kroz razdoblje najvećih ulaganja u prometnu i energetsku infrastrukturu ikad. Izdvojio je ulaganja u Luku Rijeka, razvoj nizinske pruge te povezivanja prema LNG terminalu na Krku.
Na panelu o ulozi obnovljivih izvora u razvoju turizma i prometa direktor tehničkog sektora u Valamar Rivieri Flavio Gregorović je istaknuo kako održivost postaje sve važniji faktor pri odabiru turističkog smještaja pa se taj hotelijer već godinama strateški usmjerava prema dekarbonizaciji i korištenju obnovljivih izvora.
Predsjednik uprave Petrola Hrvatska Ante Mandić je naveo da su do 2030. predviđenja ulaganja grupe od 750 milijuna eura od čega bi 40 posto trebalo biti usmjereno na obnovljive izvore.
Član uprave Jadrolinije Marko Novaselić je, govoreći o izazovima elektrifikacije pomorskog prometa, napomenuo da je elektrifikacija brodova među ključnim prioritetima kompanije, podsjetivši da je proveden natječaj za izgradnju putničko-teretnog broda za povezivanje Dubrovnika i Elafita koji će imati potpuno baterijski pogon.
O regulatornim i financijskim izazovima razvoja projekata na obnovljive izvore govorio je tehnički direktor tvrtke EnergoVizija Ivan Šimić. On je odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) o uvjetima priključenja na mrežu ocijenio nužnom, no ne i dovoljnom, za rješavanje problema u sektoru obnovljivih izvora jer, primjerice, i dalje postoji neizvjesnost oko mogućnosti isporuke energije u mrežu.
Jedna od bitnih tema je bila kako omogućiti priključenje velikog broja projekata na obnovljive izvore u situaciji kada mreža više nema dovoljno kapaciteta za klasičan model priključenja. Kao rješenje se nude fleksibilni ugovori, no investitori i banke upozoravaju da je važno jasno definirati kada i koliko operator mreže može ograničavati isporuku energije jer o toj predvidivosti ovisi isplativost i financiranje projekata.
Gaia D’Alfonso iz udruge SolarPower Europe naglasila je kako fleksibilni ugovori već postoje u brojnim europskim državama te da će baterijski sustavi imati ključnu ulogu u integraciji obnovljivih izvora energije.
Predstavnik Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS) Igor Šumonja iznio je podatak da Hrvatska trenutačno ima oko 4.000 megavata kapaciteta u projektima koji čekaju priključenje, ali da se u praksi realizira tek manji dio prijavljenih projekata. Dodao je da je HOPS u posljednjih pet godina osigurao 330 milijuna eura iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za razvoj prijenosne mreže.
Izvor: OIEH
Panel “Tko će napajati digitalni svijet” usredotočio se na razvoj podatkovnih centara i nagli rast potrošnje električne energije uzrokovan razvojem umjetne inteligencije.
Goran Đoreski iz Hrvatske udruge podatkovnih centara kazao je kako se razvoj podatkovnih centara u velikim europskim gradovima usporava zbog nedostatka mrežnih kapaciteta te da dijelovi hrvatske mreže imaju značajan potencijal za razvoj digitalne infrastrukture.
O projektu Pantheon, odnosno izgradnji razvojnog i inovacijskog centra umjetne inteligencije u Topuskom koja je spektakularno najavljena kao investicija vrijedna 50 milijardi eura, govorio je voditelj projekta Mario Gudelj rekavši kako bi upravo Pantheon mogao postati motor razvoja hrvatske elektroenergetske mreže i novih proizvodnih kapaciteta.
Prema njegovim riječima, projekt bi za svoje potrebe trebao oko 2 gigavata kombiniranih kapaciteta vjetroelektrana i solarnih elektrana. Ocijenio je i da je Pantheon svojevrsni “stres test hrvatske administracije” te istaknuo kako bez snažnije podrške institucija i bržeg razvoja mreže neće biti moguće realizirati projekte takve veličine.
“Najskuplja mreža je ona koja nije izgrađena”, poručio je.
Na panelu “Sigurnost opskrbe hranom i energijom” sudionici su raspravljali o povezivanju poljoprivrede, energetike i ruralnog razvoja. Viktor Horvatinović, direktor tvrtke Pearl Infrastructure, predstavio je projekte povezivanja obnovljivih izvora energije i poljoprivredne proizvodnje kroz korištenje toplinske energije iz biomase. Kao primjer izdvojio je grijanje plastenika i podzemno grijanje šparoga ustvrdivši kako takvi sustavi omogućuju stabilniju i prirodniju proizvodnju hrane.
Pročitajte još:
Ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Sandra Zokić najavila je da bi Hrvatska mogla mijenjati zakonodavni okvir za agrosolare kako bi se omogućio razvoj takvih projekata na poljoprivrednim površinama, pod uvjetom da se zadrži poljoprivredna proizvodnja.
“Ako agrosolari pomažu i štite poljoprivrednu proizvodnju, legislativa će ići u tom smjeru”, ustvrdila je.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike upozorio je kako Hrvatsku očekuje sporiji gospodarski rast nego prethodnih godina te da su upravo cijene energije jedan od ključnih faktora koji će određivati gospodarska kretanja.
