Porez na prekomjernu dobit popularan u europskim zemljama, u Hrvatskoj linearan

Krizne situacije koje dovode do rasta cijena u određenom gospodarskom sektoru, kao što je to zadnjih mjeseci slučaj s fosilnim gorivima, tvrtke koje se bave tom vrstom poslovanja dovodi u situaciju neočekivanog rasta profita.

To gotovo u pravilu povuče za sobom i razmišljanje o dodatnom oporezivanju takvih tvrtki, odnosno njihove zarade, primjenom logike da se teret krize mora ravnomjernije rasporediti.

Štoviše, na razini Europske unije (EU) se javila skupina zemalja koja potiče europski mehanizam oporezivanja takozvane prekomjerne dobiti. Europska komisija je još od ruskog napada na Ukrajinu sugerirala zemljama članicama da razmotre takvo oporezivanje energetskih tvrtki, no uz napomenu da takve mjere ne smiju biti retroaktivne, trebaju biti tehnološki neutralne i ne smiju utjecati na dugoročne cjenovne trendove.

U konačnici su se zemlje članice tada bile dogovorile o mogućnosti nametanja takozvanog solidarnog doprinosa tvrtki koje se bave fosilnim gorivima što je bilo drugo ime za porez na prekomjernu dobit.

Prema izvješću Europske komisije iz prošle godine, između 2022. i 2023. 16 zemalja članica je primjenilo takav porez dok se osam odlučilo za ekvivalentne nacionalne mjere. Tri zemlje, a to su Luksemburg, Latvija i Malta, izvijestile su da nemaju tvrtke na koje bi to primijenile. Finska, Litva i Švedska pak su obavijestile Bruxelles da nisu imale nikakve prihode od te politike.

Hrvatska je pak ciljala horizontalno. Tada je uz redovnu stopu poreza na dobit nametnuto dodatnih 33 posto za velike i srednje tvrtke s prihodom većim od tadašnjih 300 milijuna kuna ili oko 40 milijuna eura u slučaju da je dobit bila veća za najmanje 20 posto u odnosu na prosjek prethodne četiri godine.

Na sjednici ovaj tjedan Vlada je, u novim nepovoljnim okolnostima zbog iranskog sukoba, predložila uvođenje poreza na prekomjernu profitnu maržu kao jednokratnu antiinflacijsku mjeru za porezno razdoblje 2026. godine, a odnosit će se samo na obveznike poreza na dobit za koje se smatra da mogu utjecati na inflaciju. To su velike i srednje tvrtke koje više od 50 posto vrijednosti isporuka roba i usluga ostvaruju u Hrvatskoj.

Prijedlogom se definira da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 posto veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodne tri godine. Stopa oporezivanja bit će 50 posto.

U nekim zemljama je, kako navodi think-tank Tax Foundation, nakon smanjenja cijena energenata nakon energetske krize uslijed ruske invazije na Ukrajinu, fokus oporezivanja prekomjerne dobiti preusmjeren na bankovni i financijski sektor. Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Španjolska su proširili doseg oporezivanja i na te sektore.

Osim toga stope poreza se jako razlikuju u EU zemljama varirajući između 0,5 posto u Rumunjskoj za energetske tvrtke i predloženih 60 posto u Poljskoj.

U Mađarskoj je porez na prekomjernu dobit financijskih i kreditnih institucija 20 posto, no očekuje se da će od oduće godine on biti postupno uklonjen. Banke u Rumunjskoj moraju ga plaćati po stopi od četiri posto. U Portugalu naftne tvrtke plaćaju taj porez po stopi od 33 posto.

Slovačka na prekomjernu dobit banaka udara s 20 posto poreza, dok se Španjolska odlučila za umjereniju stopu između jedan i sedam posto. U Ujedinjenom Kraljevstvu ga naftne i plinske tvrtke moraju plaćati po stopi od 38 posto, a na snazi bi, prema sadašnjoj situaciji, bio do 2030.

Ono što također treba napomenuti je da formuliranje, odnosno izračun, poreza na prekomjernu dobit nije jednoobrazno u pojedinim zemljama, pa ponekad može više sličiti na trošarinu.

Europska središnja banka se izjasnila protiv oporezivanja dodatne dobiti banaka smatrajući da to smanjuje njihovu otpornost na nepredviđene financijske krize.

Jedno istraživanje Europskog parlamenta ukazuje da porez na prekomjernu dobit negativno utječe na ulaganja.

Tax Foundation ističe da takav porez ne bi trebao ciljati specifične sektore i da je općenito bolje rješenje imati stabilni i predvidivi porezni okvir u duljem roku.