Godišnji rast BDP-a u drugom tromjesečju 2026. usporio je na 1,7 posto, nakon 2,2 posto u prvom, a struktura rasta pokazuje slabljenje osobne potrošnje i investicija uz snažniji oslonac na javni sektor, građevinarstvo i nekolicinu izvoznih djelatnosti.
Osobna potrošnja porasla je samo 0,5 posto godišnje, dok je u prvom kvartalu dosegnula čak 2,6 posto. Takvo usporavanje događa se unatoč realnom rastu plaća i visokoj zaposlenosti.
Izuzmemo li pandemijsko razdoblje, riječ je o najnižoj stopi rasta potrošnje kućanstava još od trećeg kvartala 2015., kada je iznosio 0,4 posto, poručio je HUP u svom komentaru i naglasio kako je jedan od glavnih oslonaca rasta posljednjih godina time gotovo nestao.
To dodatno naglašava problem odnosa plaća i produktivnosti.
“Od 2019. realna produktivnost povećana je oko 13 posto, dok su realna primanja zaposlenih porasla oko 29 posto. Taj se jaz više ne može trajno financirati bez posljedica za marže, ulaganja i konkurentnost. Udio naknada zaposlenima dosegnuo je 49,6 posto BDP-a, dok je udio bruto dobiti smanjen na 33,5 posto. Rast primanja zato mora imati snažnije uporište u novoj dodanoj vrijednosti”, napominju iz Hrvatske udruge poduzetnika.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 1,7 posto, nakon 2,5 u prvom kvartalu i sedam posto krajem prošle godine, što potvrđuje brzo slabljenje investicijskog ciklusa.
Građevinarstvo je istodobno povećalo realnu dodanu vrijednost 3,1 posto, vrlo slično rastu od 2,8 početkom godine. Investicije se tako sve više oslanjaju na građevinsku aktivnost, dok ostali oblici ulaganja gube zamah. Bez građevinarstva ukupna investicijska aktivnost bila bi najvjerojatnije u minusu.
To zabrinjava jer hrvatski BDV po zaposlenom iznosi tek oko 53 posto prosjeka EU, pa su ulaganja u opremu, tehnologiju i automatizaciju ključna za veći potencijalni rast.
Državna potrošnja ubrzala je s 0,7 u prvom na dva posto u drugom kvartalu, dok je realna dodana vrijednost javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi povećana 2,9 posto.
Bez doprinosa državne potrošnje te građevinskih aktivnosti, ukupni rast BDP-a bio bi ispod jedan posto. Masa plaća u javnom sektoru kreće se oko 14 posto BDP-a, a fiskalni deficit se približava maastrichtskom kriteriju od tri posto BDP-a. Prostor za daljnje povećavanje trajnih tekućih rashoda zato je vrlo ograničen.
Pozitivan pomak vidljiv je kod izvoza roba i usluga, koji je realno porastao 3,0 posto, nakon pada od 1,6 u prvom kvartalu. Izvoz roba porastao je 5,2 posto, ali je rast snažno koncentriran u energetskom i kemijskom sektoru, uključujući naftne derivate, zatim u elektroindustriji te dijelu prehrambene industrije. Izvozni oporavak zato se još nije prenio na veći dio prerađivačkog sektora. Uvoz roba i usluga pritom je porastao 3,4 posto.
Pročitajte još:
“U takvom trenutku uvođenje poreza na tzv. prekomjernu profitnu maržu izravno potkopava kapacitet poduzeća za ulaganja. Dodatno oporezivanje dobiti smanjuje prostor za reinvestiranje i povećava nepredvidivost poslovnog okruženja. Pogrešno je jednako tretirati poduzeća koja su dobit povećala ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju i nova tržišta te ona koja su profitirala zbog izvanrednih tržišnih okolnosti”, zaključak je HUP-a.
