Srednja poduzeća u BiH ostvarila gotovo dvije milijarde eura prihoda, trgovina dominira ljestvicom

Devedeset i devet najuspješnijih srednjih poduzeća u Bosni i Hercegovini ostvarilo je ukupno 1,94 milijarde eura prihoda i gotovo 268 milijuna eura neto dobiti, pokazuju podaci CompanyWalla. Tvrtke obuhvaćene ljestvicom zajedno zapošljavaju 8.087 radnika, a njihova zbirna neto profitna marža iznosi visokih 13,8 posto.

Prosječno poduzeće s popisa ostvarilo je 19,6 milijuna eura prihoda i 2,7 milijuna eura neto dobiti, dok medijan bolje pokazuje tipičnu tvrtku na ljestvici: 19,4 milijuna eura prihoda, gotovo dva milijuna eura dobiti i 50 zaposlenih.

Rezultati otkrivaju izrazito raznoliku skupinu poduzeća. Na istom se popisu nalaze veliki distributeri s visokim prihodima i vrlo niskim maržama, tehnološke i financijske tvrtke s malim brojem zaposlenih, ali iznimno visokom dodanom vrijednošću, te proizvođači kojima su za rast potrebni znatno veći broj radnika i ulaganja u fizičku imovinu.

Najveći prihod ne znači nužno i najveću zaradu, a vodeća pozicija na ukupnoj ljestvici nije jednostavan poredak prema samo jednom financijskom pokazatelju. Rangiranje uključuje prihode, njihovu godišnju dinamiku, neto dobit, zaposlenost i dodanu vrijednost po zaposlenome.

Na prvom mjestu nalazi se Agragold iz Brčko distrikta, koji je ostvario 63,1 milijun eura prihoda, uvjerljivo najviše među svim promatranim poduzećima. Međutim, njegova neto dobit iznosila je samo 103.924 eura, odnosno približno 0,16 posto prihoda.

Agragold tako najbolje pokazuje obilježja veleprodajnog poslovanja: velik obujam prometa, ali izrazito tanka zarada po prodanom proizvodu. Tvrtka se bavi veleprodajom mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja, jestivih ulja i masti, a s 15 zaposlenih ostvarila je više od četiri milijuna eura prihoda po radniku.

Na drugom mjestu ukupne ljestvice nalazi se banjolučki Ars Studio. Njegov prihod od 4,7 milijuna eura znatno je manji od prihoda većine vodećih poduzeća, ali se u godinu dana povećao više od 41 puta. Tvrtka je pritom ostvarila 1,25 milijuna eura dobiti i zapošljavala 12 radnika.

Trećeplasirana ASA Finance iz Sarajeva ostvarila je 19,5 milijuna eura prihoda i čak 15,8 milijuna eura neto dobiti. S profitnom maržom većom od 80 posto ASA Finance ujedno je najprofitabilnije poduzeće među 99 promatranih tvrtki. Njezina dodana vrijednost po zaposlenome dosegnula je gotovo 1,58 milijuna eura, najviše na cijeloj ljestvici.

Među prvih pet nalaze se i Toyota BH s prihodom od 36,4 milijuna eura i dobiti od 2,3 milijuna te Vindija Sarajevo, koja je ostvarila 37,9 milijuna eura prihoda i 1,2 milijuna eura dobiti. Vindija je sa 154 zaposlena ujedno jedna od većih kompanija u vodećoj skupini.

Tehnologija i financije predvode prema profitabilnosti

Dok trgovačka poduzeća prednjače prema prihodima, tehnološke, financijske i infrastrukturne tvrtke ostvaruju najveću dobit i dodanu vrijednost po zaposlenome.

Iza ASA Financea prema neto dobiti slijedi banjolučki Dwеlt, koji je uz 16,1 milijun eura prihoda ostvario čak 11,9 milijuna eura dobiti. Tvrtka za računalno programiranje zapošljavala je 45 radnika, a prihod joj je u godinu dana porastao gotovo šest puta.

Sky Towers Infrastructure iz Banje Luke ostvario je 17,1 milijun eura prihoda i 11,3 milijuna eura neto dobiti, i to sa samo osam zaposlenih. Dodana vrijednost po radniku premašila je 1,4 milijuna eura, što ga svrstava odmah iza ASA Financea.

Među deset najprofitabilnijih našli su se i Agencija za osiguranje depozita BiH s dobiti od 10,8 milijuna eura, sarajevski Teloptic s 9,3 milijuna, Tera Technics sa 6,7 milijuna te Higra iz Bijeljine sa 6,66 milijuna eura.

Teloptic, koji se bavi proizvodnjom sokova od voća i povrća, posebno se ističe kombinacijom rasta i profitabilnosti. Prihod od 12,1 milijun eura bio je više nego četiri puta veći nego godinu prije, dok je neto dobit dosegnula 9,3 milijuna eura.

Samo deset najprofitabilnijih poduzeća ostvarilo je trećinu ukupne dobiti svih 99 tvrtki, dok je prvih 20 generiralo nešto više od polovice ukupne zarade. Profit je, dakle, znatno koncentriraniji od prihoda. Deset najvećih poduzeća prema prihodima ostvarilo je samo 16,6 posto ukupnih prihoda promatrane skupine.

Visoke marže nisu ograničene samo na financije i tehnologiju. Među istaknutim poduzećima nalaze se proizvođači energije, građevinske tvrtke, nekretninske kompanije i hotelski operatori. Čak 30 od 99 poduzeća ostvarilo je neto dobit veću od 20 posto svojih prihoda.

ECO-WAT je, primjerice, ostvario 14,4 milijuna eura prihoda i 4,8 milijuna eura dobiti sa samo pet zaposlenih. Delta Real Estate iz Banje Luke sa sedam zaposlenih zabilježio je prihod od 12,1 milijun i dobit od 5,8 milijuna eura.

Gotovo polovica poduzeća posluje u trgovini

Trgovina je uvjerljivo najzastupljenija djelatnost na ljestvici. Od 99 srednjih poduzeća čak 46 posluje u različitim segmentima veleprodaje i maloprodaje. Zajedno su ostvarila više od milijardu eura prihoda, odnosno približno 54 posto prihoda cijele skupine.

Njihova ukupna neto dobit iznosila je 76,2 milijuna eura, što pokazuje da velik promet nije nužno praćen jednako velikim udjelom u dobiti. Prosječne marže trgovaca uglavnom su niže nego kod tehnoloških, financijskih, energetskih i pojedinih građevinskih tvrtki.

Najveća pojedinačna djelatnost prema prihodima bila je trgovina automobilima i lakim motornim vozilima. Sedam poduzeća iz te djelatnosti ostvarilo je ukupno 168,6 milijuna eura prihoda, 9,4 milijuna eura neto dobiti i zapošljavalo 243 radnika.

Uz Toyota BH i Autocentar Tomić iz Mostara, u toj se skupini nalazi još nekoliko distributera i prodavatelja vozila. Njihova zbirna profitna marža iznosila je oko 5,6 posto, osjetno manje od prosjeka svih poduzeća na ljestvici.

Šest kompanija koje se bave nespecijaliziranom trgovinom na veliko ostvarilo je 127,6 milijuna eura prihoda i 13,3 milijuna eura dobiti. Veleprodaja mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i ulja, koju na popisu predstavljaju Agragold i Vindija, generirala je 101 milijun eura prihoda, ali samo 1,3 milijuna eura dobiti.

Farmaceutska veleprodaja pokazala se profitabilnijom. Pet poduzeća iz te djelatnosti ostvarilo je 89,2 milijuna eura prihoda i 13 milijuna eura neto dobiti, uz zbirnu maržu od 14,6 posto.

Proizvodne i prerađivačke djelatnosti zastupa 23 poduzeća, koja su zajedno ostvarila približno 408,1 milijun eura prihoda i 64,8 milijuna eura dobiti te zapošljavala 2.620 radnika. Proizvodnja čini manji dio prihoda od trgovine, ali zapošljava više ljudi u odnosu na ostvareni promet i ima važniju ulogu u stvaranju industrijskih radnih mjesta.

Među većim poslodavcima na popisu nalaze se Artisan iz Tešnja, proizvođač namještaja s 200 zaposlenih, Braća Lazić iz Dvorova sa 197 radnika te Pak-Rampart iz Visokog sa 183 zaposlena. Pak-Rampart posluje u proizvodnji keksa, trajnih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, a ostvario je 18,6 milijuna eura prihoda i 2,7 milijuna eura dobiti.

Najveći poslodavac među promatranim poduzećima ipak je NCR Banja Luka sa 665 zaposlenih. Tvrtka je u djelatnosti pozivnih centara ostvarila 20,2 milijuna eura prihoda i nešto više od milijun eura dobiti. Slijede Bolnica „Sveti Arhiđakon Stefan – 9. januar” iz Trebinja s 246 te Expera Pharmacy iz Bijeljine s 235 zaposlenih.

Većina poduzeća povećala je prihode

Podaci CompanyWalla pokazuju da je 78 od 99 srednjih poduzeća povećalo prihode u odnosu na prethodnu godinu, dok ih je 17 zabilježilo pad. Kod preostalih kompanija prihodi su ostali približno na istoj razini.

Najveći skok ostvario je EL Promet, kojemu se prihod povećao više od 49 puta, na gotovo sedam milijuna eura. Tvrtka se bavi proizvodnjom uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije, zapošljava 124 radnika i ostvarila je nešto više od 353.000 eura dobiti.

Slijedi Ars Studio s rastom prihoda većim od 41 puta. Znatno su rasli i Dwеlt, Teloptic, ECO-WAT, Joma Packaging iz Kreševa te građevinska tvrtka Marvel.

Ipak, visoka stopa rasta zahtijeva oprez pri tumačenju. Može biti rezultat snažnog širenja poslovanja, novih ugovora ili pokretanja proizvodnje, ali i niske usporedne osnovice iz prethodne godine. Zato se uspješnost ne može procjenjivati samo prema godišnjoj promjeni prihoda.

Ljestvica 99 najuspješnijih srednjih poduzeća pokazuje da taj dio gospodarstva BiH nije tek prijelazna zona između malih i velikih kompanija. Riječ je o poduzećima koja zajedno ostvaruju gotovo dvije milijarde eura prihoda, zapošljavaju više od osam tisuća ljudi i stvaraju gotovo 268 milijuna eura dobiti.

Istodobno, struktura ljestvice otkriva i ograničenja gospodarstva. Trgovina generira više od polovice prihoda, dok se najveća dodana vrijednost koncentrira u manjem broju financijskih, tehnoloških, infrastrukturnih i energetskih tvrtki. Dugoročno će zato biti važno može li veći broj proizvodnih poduzeća prerasti granice srednje velikih kompanija, povećati produktivnost i postati snažniji izvoznici.