Europska trgovina s ostatkom svijeta snažno se oslanja na različite prometne pravce, pri čemu izbor načina prijevoza uvelike ovisi o vrsti robe, udaljenosti i njezinoj vrijednosti. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju i zanimljiv nesrazmjer između količine robe koja se prevozi pojedinim vrstama prijevoza i njezine ukupne vrijednosti.
Prema tim podacima, Europska unija je lani morem uvezla 1,1 milijardu tona robe iz zemalja izvan Unije u vrijednosti od 1,27 bilijuna eura. S druge strane, izvezla je 500 milijuna tona robe u vrijednosti 1,07 bilijuna eura.
Statističari ističu da je pomorski promet bio glavni način prijevoza za međunarodnu trgovinu robom EU-a u prošloj godini.
Dominirao je fizičkim volumenom trgovine, čineći 73,3 posto ukupnog uvoza i 72,6 posto ukupnog izvoza po težini. Kada je riječ o vrijednosti, predstavljao je manji udio, s 50,2 posto vrijednosti uvoza i 40,4 posto vrijednosti izvoza.
Istodobno, zračni prijevoz je imao manju ulogu u smislu količine, ali značajniju ulogu u smislu vrijednosti.
Samo 0,3 posto uvoza i 2,9 posto izvoza prevezeno je zrakom, ali te su pošiljke činile 20,7 posto ukupne vrijednosti uvoza i 29,1 posto ukupne vrijednosti izvoza.
I cestovni prijevoz je zabilježio veći udio u vrijednosti, 19,5 posto uvoza i 24,9 posto izvoza, nego u količini, šest posto uvoza i 17,4 posto izvoza.
Kod željezničkog prijevoza je volumen (2,6 posto uvoza i 2,9 posto izvoza) pak premašio vrijednost (1,2 posto uvoza i 1,3 posto izvoza).
U 2025. godini je gotovo polovica, 49,8 posto, vrijednosti cjelokupnog izvoza robe EU-a otišla u samo četiri zemlje, a to su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Švicarska i Kina.
Gledajući uvoz, Kina je činila 22,6 posto vrijednosti sve robe koju je EU uvezla. SAD, Velika Britanija i Švicarska bili su sljedeći najveći partneri za uvezenu robu.
Europska unija je u prošloj godini imala trgovinski deficit za robu s Kinom od 372 milijarde eura i Norveškom od 32 milijarde eura.
Trgovinski višak imala je sa SAD-om (198 milijardi eura), Velikom Britanijom (186 milijardi eura), Švicarskom (76 milijardi eura) i Turskom (11 milijardi eura).
Američki dolar bio je najčešće korištena valuta za uvoz u EU u 2025. godini, s udjelom od 51 posto. Euro je bio druga najčešće korištena valuta s udjelom od 40 posto.
Pročitajte još:
Pozicije eura i američkog dolara bile su obrnute za izvoz. Udio eura iznosio je 51 posto, a američkog dolara 33 posto.
Podaci tako pokazuju da prometna infrastruktura ima važnu ulogu u funkcioniranju europskog gospodarstva, ali i da se trgovinska razmjena razlikuje ovisno o vrsti prijevoza i trgovinskom partneru. Istodobno, struktura valuta u kojoj se trgovina odvija potvrđuje važnost eura i američkog dolara u međunarodnoj razmjeni EU-a.
