U pametnom gradu senzori reguliraju rasvjetu. Dolazak tramvaja na stanicu najavljen je na displeju, a njegovu točnu lokaciju možete pratiti u aplikaciji. Napravite li prekršaj snimit će vas nadzorna kamera, a kazna vam stiže putem elektroničke pošte. Parkirna karta naplaćuje se beskontaktno, kamera prepoznaje vašu registarsku oznaku.
S gradskom upravom komunicirate unutar sustava, ne obilazite više šaltere. Život u gradovima tako će izgledati u budućnosti, a neke tehnologije već su danas zaživjele u nekim gradovima.
Među europskim gradovima po brzini implementacije novih tehnologija prednjače švicarski Zuruch, talijanski Torino te španjolska Barcelona.
No, s novim tehnologijama gužve u gradovima neće nestati, već bi pametnim upravljanjem prometom mogle postati samo podnošljivije. Infrastruktura jednostavno više ne može pratiti rastući broj vozila.
Kako najbrže doći do posla – automobilom, biciklom ili javnim prijevozom, u Helsinkiju odgovor možete doznati iz aplikacije koja integrira sve postojeće mogućnosti prijevoza.
Ključni faktor promjene je umjetna inteligencija, koja se već koristi za optimizaciju prometa u realnom vremenu, sigurnost, pa čak i za detekciju pravilnog odlaganja otpada.
U nekim gradovima i u Hrvatskoj postoje javni bicikli, mogućnost dijeljenja vožnje, pametni semafori. Dubrovnik je prije nekoliko godina dobio nagradu Europske komisije, koja je prepoznala da je uveden red u kaos s parkiranjem u gradu. Pametni paneli izvještavaju koliko je parkirnih mjesta preostalo, a parkirališno mjesto može se rezervirati unaprijed.
Gradovi poput Varaždina koriste tehnologiju za povezivanje podataka o komunalnim naknadama, čime se u svega nekoliko tjedana mogu utvrditi razlike između stvarnog stanja i naplate, što bi inače zahtijevalo godinu dana terenskog rada komunalnih redara.
Procjenjuje se da trenutačno 2,3 posto ukupnih rashoda gradskih proračuna odlazi na rashode za troškove materijala i energije. Pametna rješenja utječu na racionalno trošenje javnih sredstava.
U Vukovaru se investicija u 12 solarnih elektrana na javnim zgradama isplatila u svega 30 do 40 dana, smanjivši potrebu za kupnjom energije za 40 do 60 posto. U Križevcima građani su kroz zadrugu investirali u solarnu elektranu, za 12 godina očekuju povrat investicije.
Pametni gradovi mogu očekivati smanjenje razine zagađenja u gradu, jer potiču građane na korištenje mreže pametnih autobusa i drugih oblika javnog prijevoza te na manje korištenje osobnih automobila. Uz sufinanciranje europskim novcem nabavljaju se električni i hibridni autobusi, grade punionice.
No, za razvoj hrvatskih gradova potrebno je razviti cjelovit sustav pametnog upravljanja gradovima, koji danas ne postoji. Grad Dubrovnik jedan je od prvih hrvatskih gradova koji je izradio Strategiju razvoja pametnog grada.
Pročitajte još:
Zagreb Smart City Hub ja na tragu tome, jer se na jednom mjestu mogu pronaći gradski projekti iz područja pametnog grada, omogućen je pregled i pretraživanje sadržaja te pristup svim važnim informacijama, portalima i aplikacijama.
U Hrvatskoj 59 posto stanovnika živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će do 2050. u svjetskim gradovima živjeti 68 posto stanovništva.
