Putem dostavnih platformi više se ne naručuje samo pizza, ručak ili boca mlijeka koju smo zaboravili kupiti putem kući. Gotovo polovica Woltovih narudžbi namirnica danas sadrži najmanje deset proizvoda, što pokazuje da dio kupaca aplikacije sve češće koristi za kupnju koja nalikuje klasičnom odlasku u supermarket.
Prema prvom Woltovu Retail Reportu, objavljenom 8. rujna, 48 posto narudžbi iz kategorije namirnica tijekom 2025. sadržavalo je deset ili više artikala. Vrijednost narudžbi namirnica preko platforme u samo jednoj godini porasla je 46 posto. Među najčešće naručivanim proizvodima su sasvim obične namirnice poput banana, jaja, avokada i mlijeka.
To je popriličan odmak od modela na kojem su platforme za brzu dostavu izrasle. Umjesto nadopune hladnjaka ili kupnje jednog hitno potrebnog proizvoda, narudžbe sve češće postaju pune košarice.
Wolt je od pokretanja 2015. odradio više od 230 milijuna maloprodajnih narudžbi, a danas više od dva milijuna ljudi svakoga mjeseca preko platforme kupuje proizvode iz trgovina. Maloprodaja već čini više od četvrtine ukupne prodaje preko Wolta na globalnoj razini.
Promjena nije ograničena samo na jednu platformu. Prema McKinseyjevu ovogodišnjem izvješću State of Grocery Retail Europe, internetska prodaja namirnica u Europi tijekom 2025. porasla je 6,8 posto, dvostruko brže od ukupnog tržišta prehrambene maloprodaje, koje je raslo 3,4 posto. Online kanal ipak ne raste jednako u svim zemljama i u dijelu Europe čak gubi na važnosti, pa trend nije moguće jednako preslikati na svako tržište.
U trgovinu se sve manje mora fizički otići
Promijenili su se i razlozi zbog kojih kupci koriste dostavu. Brzina je i dalje važna, ali nije jedini motiv. Prema podacima koje Wolt navodi u izvješću, 38 posto korisnika poseže za dostavom kada im nešto treba hitno, no 35 posto želi izbjeći nošenje teških stvari, 33 posto ne želi trošiti vrijeme na odlazak u trgovinu, a 36 posto cijeni mogućnost da dostavu unaprijed zakaže.
To približava dostavne aplikacije modelu klasične internetske trgovine, samo s mnogo kraćim rokom isporuke. Umjesto planiranja velike tjedne kupnje nekoliko dana unaprijed, kupac može naručiti košaricu namirnica koja mu stiže isti dan, često unutar sat vremena.
Promjena se vidi i u navikama korisnika. Šest od deset kupaca koji preko Wolta naručuju proizvode iz trgovina ponovno naručuje već sljedećeg mjeseca. Istodobno je 28 posto korisnika preko platforme prvi put kupilo kod određenog trgovca, dok ih 23 posto kod istog trgovca nije kupovalo najmanje tri mjeseca prije narudžbe preko Wolta.
Za trgovce to znači da platforma više nije samo dodatni dostavni kanal nego može postati i način privlačenja novih kupaca.
Od hrane do elektronike i hrane za kućne ljubimce
Širenje je još vidljivije izvan prehrambenog segmenta. Udio elektronike, proizvoda za kućne ljubimce te proizvoda za zdravlje i ljepotu u Woltovoj maloprodajnoj prodaji više se nego utrostručio između 2022. i 2025. godine.
Ponašanje kupaca pritom jako ovisi o trenutku. Tijekom Black Fridaya prodaja elektronike preko Wolta bila je 440 posto viša nego u uobičajenom tjednu, prodaja cvijeća na Valentinovo povećala se 32 puta, a prodaja igračaka i igara u blagdanskom razdoblju porasla je 133 posto.
Dostavne platforme pokušavaju preuzeti upravo onu kupnju zbog koje bi kupac ranije morao na brzinu otići u trgovinu.
Supermarket na mobitelu postoji i u Hrvatskoj
Takav model već je vidljiv i na hrvatskom tržištu, iako Wolt u svom europskom izvješću ne objavljuje zasebne podatke o veličini hrvatskih košarica.
U Zagrebu se preko platforme trenutačno mogu naručivati namirnice iz niza klasičnih maloprodajnih lanaca, među kojima su SPAR i Interspar, Studenac i Tommy, uz Woltove vlastite Wolt Market trgovine. Ponuda pojedinih trgovina obuhvaća praktički kategorije cijelog supermarketa – od voća, povrća, mesa i mliječnih proizvoda do smrznute hrane, proizvoda za kućanstvo i osobnu higijenu.
Pročitajte još:
Spomenuti trend još uvijek ne znači da će dostava zamijeniti fizičke supermarkete. McKinsey, štoviše, upozorava da se rast online prodaje namirnica u Europi usporio sa 7,8 posto u 2024. na 6,8 posto prošle godine, a prihvaćenost modela snažno ovisi o geografiji.
U pojedinim bogatijim urbanim područjima online kanal koristi više od petine kupaca, dok u ruralnim područjima udio može biti manji od pet posto.
Jedan odgovor
Što znaci da sve ima više lijenih i debelih ljudi