Kina je tijekom posljednja tri mjeseca činila 40 posto ukupnog svjetskog izvoza robe u kontejnerima, pokazuju podaci Europske gospodarske komore u Kini. U samo devet mjeseci kineski udio porastao je za 2,5 postotnih bodova, znatno brže nego što se očekivalo.
Predsjednik Komore Jens Eskelund kazao je da je približavanje udjelu od 40 posto očekivao tek oko 2030. godine. Brzina kojom je Kina dosegnula tu razinu, prema njegovim riječima, pokazuje da se neravnoteže u svjetskoj trgovini naglo povećavaju.
Kineski trgovinski suficit od siječnja do kolovoza dosegnuo je 805,51 milijardu dolara, zbog čega bi ove godine mogao premašiti prošlogodišnji rekord od 1,2 bilijuna dolara.
Snažan rast kineskog izvoza već dulje izaziva zabrinutost u Europskoj uniji i SAD-u. Njihove vlade tvrde da jeftiniji kineski proizvodi potiskuju domaću industriju, ugrožavaju radna mjesta i ubrzavaju deindustrijalizaciju zapadnih gospodarstava.
Izravni kineski trgovinski suficit sa SAD-om posljednjih je godina smanjen, ali dio robe namijenjene sjevernoameričkom tržištu sada se izvozi preko trećih zemalja.
Američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping trebali bi se sastati ovoga tjedna u Washingtonu, gdje će razgovarati i o produljenju primirja u carinskom ratu.
Na svaki europski kontejner Kina šalje više od šest
Europska gospodarska komora objavila je izvješće na 398 stranica u kojem poziva Peking na reforme u nizu sektora, od medicinskih uređaja i financijskih usluga do pomorskog prijevoza. Cilj je omogućiti ravnopravniji pristup kineskom tržištu europskim kompanijama.
Trgovinski nerazmjer posebno je vidljiv u kontejnerskom prometu. Prije pandemije, 2019. godine, Europa je na svaki kontejner izvezen u Kinu primala približno dva i pol kontejnera kineske robe. U prvih osam mjeseci ove godine omjer je porastao na 6,1 prema jedan u korist Kine.
Kineski trgovinski suficit s Europskom unijom prošle je godine u prosjeku iznosio milijardu eura dnevno. Europska komisija zato razmatra nove carine i druge mjere kojima bi ograničila rast kineskog uvoza.
Europski predstavnici smatraju da Kina previše resursa usmjerava u proizvodnju, dok istodobno ne rješava probleme domaćeg gospodarstva. Dugotrajna kriza na tržištu nekretnina pritišće povjerenje i potrošnju kineskih građana, zbog čega industrija sve veći dio proizvodnje mora plasirati u inozemstvu.
Maloprodaja je u kolovozu porasla samo 0,4 posto u odnosu na godinu ranije, dok je industrijska proizvodnja u prvih osam mjeseci povećana 5,3 posto. Proizvodnja tako raste više od deset puta brže od domaće potražnje.
Pročitajte još:
Peking odbacuje optužbe da državnom potporom stvara prekomjerne proizvodne kapacitete u industrijama poput električnih automobila, baterija, solarnih panela i čelika. Kineske vlasti tvrde da je riječ o komparativnim prednostima njihove industrije i normalnoj međunarodnoj podjeli rada.
Kineska državna agencija Xinhua navela je da i SAD izvozi zrakoplove, Njemačka automobile, Japan strojeve, Južna Koreja čipove, a Francuska luksuznu robu. Kada bi se svaka proizvodnja koja premašuje domaću potražnju proglašavala viškom kapaciteta, tvrdi Peking, u pitanje bi se doveo sam smisao međunarodne trgovine.
3 Odgovora
Kina je već dosegnula 40 % svjetskog kontejnerskog izvoza, što će vjerojatno natjerati EU na dodatne carine, podići cijene uvoza i smanjiti konkurentnost kineskih proizvoda na europskom tržištu.
Kineski udio u svjetskom kontejnerskom prometu porastao je za 2,5 % u devet mjeseci, što ukazuje na ubrzano produbljivanje neravnoteže u globalnoj trgovini.
Ako EU uvede dodatne carine na kineski uvoz, dnevni suficit od milijardu eura mogao bi se znatno smanjiti, ali će to vjerojatno podići cijene potrošačima. Kako će europski proizvođači iskoristiti eventualni pad kineske konkurencije?