Međunarodni institut IFIMES u novoj analizi razmatra prostor od Bjelorusije preko Srbije i Zapadnog Balkana do Jadrana kao moguću mrežu transportnih, energetskih i digitalnih veza koje bi mogle jačati gospodarsku međuovisnost i regionalnu stabilnost.
Budućnost europskog kontinenta neće određivati samo političke i sigurnosne granice nego sve više i prometni koridori, energetske veze, digitalne mreže i trgovina, ocjenjuje Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES u analizi „Od blokovske do civilizacijske geografije: Europa između Minska, Beograda i Jadrana“.
Kako je za Financije.hr potvrdio institut IFIMES, analiza polazi od teze da se strateška vrijednost pojedinih država sve manje može promatrati samo kroz vojnu geografiju, a sve više kroz njihovu sposobnost povezivanja tržišta, infrastrukture, tehnologije i logističkih tokova.
Institut pritom kao širi prostor povezivanja izdvaja Bjelorusiju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru te jadransko-jonski prostor.
Od Minska prema Jadranu
IFIMES Bjelorusiju opisuje kao važan geografski čvor između Rusije, Baltika i srednje Europe, pri čemu posebno ističe njezin infrastrukturni, logistički i nekada snažan IT potencijal. Prema analizi, strateška važnost zemlje ne proizlazi samo iz njezina položaja između Rusije i europskog prostora nego i iz mogućnosti razvoja ekonomskih i tehnoloških kapaciteta.
Institut pritom naglašava da bi se Minsk, uz postojeće sigurnosne napetosti, mogao promatrati i kao dio šire mreže ekonomskih, infrastrukturnih i komunikacijskih veza.
Takav koncept IFIMES proširuje prema Zapadnom Balkanu i Jadranu.
Srbija kao prometna i logistička raskrsnica
U dijelu analize posvećenom Srbiji, IFIMES ističe važnost Dunava i Save, kao i kopnenih prometnih pravaca koji povezuju srednju, jugoistočnu i južnu Europu.
Prema toj interpretaciji, nedostatak izlaza na more ne mora biti gospodarski nedostatak ako država uspije svoj položaj uključiti u šire trgovačke, prometne, energetske i digitalne mreže.
Kao primjere infrastrukturnih projekata analiza navodi Koridor X, Moravski koridor i brzu željezničku prugu Beograd–Novi Sad.
IFIMES smatra da takva ulaganja mogu dodatno povećavati regionalnu gospodarsku međuovisnost i pozicionirati Srbiju kao jednu od važnih prometnih i logističkih raskrsnica Zapadnog Balkana. To je procjena instituta, a ne neovisna ocjena Financije.hr.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora povezuju unutrašnjost s Jadranom
Važnu ulogu u predloženom modelu imaju i Bosna i Hercegovina te Crna Gora.
IFIMES posebno izdvaja Koridor Vc, energetske interkonekcije i digitalne mreže kao infrastrukturu koja bi mogla dodatno povezati unutrašnjost Balkana s Jadranom.
Crnu Goru analiza promatra kao jednu od važnih točaka jadransko-jonskog bazena, uz naglasak na Luku Bar, promet, energetiku i potencijal plave ekonomije.
Koridori kao ekonomska infrastruktura
Ekonomski je najzanimljiviji dio analize ideja šireg koridorskog okvira Minsk–Dunav–Zapadni Balkan–Jadran.
IFIMES navodi da bi se takav koncept mogao temeljiti na povezivanju postojećih i budućih transportnih, energetskih i digitalnih mreža, većoj interoperabilnosti infrastrukture te snažnijoj regionalnoj trgovini i institucionalnoj suradnji.
U toj strukturi Minsk bi predstavljao istočni kontinentalni čvor, Beograd balkansku kopnenu raskrsnicu, a Jadran izlaz prema mediteranskom gospodarskom prostoru.
Institut pritom tvrdi da veća ekonomska međuovisnost može povećati trošak političkih i sigurnosnih sukoba te tako djelovati kao jedan od faktora stabilnosti.
Pročitajte još:
Riječ je, međutim, o strateškom konceptu i interpretaciji IFIMES-a, a ne o formalno uspostavljenom europskom prometnom ili gospodarskom koridoru.
IFIMES je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani i od 2018. ima poseban savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću Ujedinjenih naroda, ECOSOC-u.
