U drugom tromjesečju ove godine emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) procijenjene su na 833 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2) što je blagi pad od 0,5 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem i količinom od 837 milijuna tona.
S druge strane bruto društveni proizvod EU-a je u drugom kvartalu porastao 0,8 posto naspram prva tri mjeseca, pa je tako unatoč većoj ekonomskoj aktivnosti razina emisija snižena.
Najviše je padu količine emisija pridonio sektor opskrbe električnom energijom, plinom i parom te klimatizacije, i to za 0,44 postotna boda. Na drugom su mjestu po smanjenju kućanstva brojkom od 0,22 postotna boda dok je sektor transporta i skladištenja smanjenju pridonio za minimalni 0,01 postotni bod.
No, rezultat manje emisija u tim područjima djelomično je pogoršan kroz sektor usluga koji je pridonio povećanju za 0,14 postotnih bodova te industrijsku proizvodnju s doprinosom rastu od 0,05 postotnih bodova.
Kada se pogleda ukupni udio pojedinih aktivnosti u emisijama, najveći ima industrijska proizvodnja od 20,9 posto ispred kućanstava s 20 posto te opskrbe strujom, plinom i parom od 16 posto.
Od industrije je emitirano 174,5 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, a od kućanstava 166,7 milijuna tona.
Na godišnjoj je razini količina emisija porasla u drugom kvartalu za 1,4 posto dok je u istom vremenu BDP EU-a povećan za 1,5 posto. U kvartalnoj usporedbi sezonski prilagođene emisije stakleničkih plinova su pale u 18 zemalja članica, a povećane u osam dok je u jednoj razina ostala nepromijenjena.
Hrvatska je među zemljama u kojoj su emisije smanjene unatoč rastu BDP-a. Kvartalni rast BDP-a je bio 0,4 posto pri čemu su emisije smanjenje za 5,7 posto.

Izvor: Eurostat
Estonija je s 15,5 posto imala najvišu stopu pada emisija ispred Latve gdje je to bilo za 10,6 posto i Finske za 7,6 posto.
Hrvatska je bila četvrta najbolja u EU po količini smanjenih emisija ekvivalenta ugljičnog dioksida.
Među osam zemalja sa suprotnim rezultatom najveće je povećanje imala Malta od 4,8 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. Iza Malte slijedi Irska s jedan posto, a onda Rumunjska s 0,8 posto.
Od zemalja u kojima su emisije stakleničkih plinova povećane sve su imale i rast BDP-a.
Kod zemalja sa smanjenjem emisija BDP je rastao ili je ostao nepromijenjen u njih 16.
Pročitajte još:
Slovenija je smanjila količinu emisija za 1,3 posto u usporedbi s prva tri ovogodišnja mjeseca, i to s rastom BDP-a od 1,9 posto.
U Njemačkoj razina emisija je ostala nepromijenjena unatoč tome što je kvartalno gospodarski rast iznosio 0,4 posto.














Jedan odgovor
Zvuči nerealno