Hrvatska u drugom tromjesečju ponajviše smanjila emisije stakleničkih plinova u EU

Thyssenkruppov pogon u Duisburgu, Foto: Mozzihh / Wikimedia Commons

U drugom tromjesečju ove godine emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) procijenjene su na 833 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2) što je blagi pad od 0,5 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem i količinom od 837 milijuna tona.

S druge strane bruto društveni proizvod EU-a je u drugom kvartalu porastao 0,8 posto naspram prva tri mjeseca, pa je tako unatoč većoj ekonomskoj aktivnosti razina emisija snižena.

Najviše je padu količine emisija pridonio sektor opskrbe električnom energijom, plinom i parom te klimatizacije, i to za 0,44 postotna boda. Na drugom su mjestu po smanjenju kućanstva brojkom od 0,22 postotna boda dok je sektor transporta i skladištenja smanjenju pridonio za minimalni 0,01 postotni bod.

No, rezultat manje emisija u tim područjima djelomično je pogoršan kroz sektor usluga koji je pridonio povećanju za 0,14 postotnih bodova te industrijsku proizvodnju s doprinosom rastu od 0,05 postotnih bodova.

Kada se pogleda ukupni udio pojedinih aktivnosti u emisijama, najveći ima industrijska proizvodnja od 20,9 posto ispred kućanstava s 20 posto te opskrbe strujom, plinom i parom od 16 posto.

Od industrije je emitirano 174,5 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, a od kućanstava 166,7 milijuna tona.

Na godišnjoj je razini količina emisija porasla u drugom kvartalu za 1,4 posto dok je u istom vremenu BDP EU-a povećan za 1,5 posto. U kvartalnoj usporedbi sezonski prilagođene emisije stakleničkih plinova su pale u 18 zemalja članica, a povećane u osam dok je u jednoj razina ostala nepromijenjena.

Hrvatska je među zemljama u kojoj su emisije smanjene unatoč rastu BDP-a. Kvartalni rast BDP-a je bio 0,4 posto pri čemu su emisije smanjenje za 5,7 posto.

Eurostat
Kretanje količine emisija stakleničkih plinova i BDP-a u zemljama članicama EU-a u drugom kvartalu 2026.,
Izvor: Eurostat

Estonija je s 15,5 posto imala najvišu stopu pada emisija ispred Latve gdje je to bilo za 10,6 posto i Finske za 7,6 posto.

Hrvatska je bila četvrta najbolja u EU po količini smanjenih emisija ekvivalenta ugljičnog dioksida.

Među osam zemalja sa suprotnim rezultatom najveće je povećanje imala Malta od 4,8 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. Iza Malte slijedi Irska s jedan posto, a onda Rumunjska s 0,8 posto.

Od zemalja u kojima su emisije stakleničkih plinova povećane sve su imale i rast BDP-a.

Kod zemalja sa smanjenjem emisija BDP je rastao ili je ostao nepromijenjen u njih 16.

Slovenija je smanjila količinu emisija za 1,3 posto u usporedbi s prva tri ovogodišnja mjeseca, i to s rastom BDP-a od 1,9 posto.

U Njemačkoj razina emisija je ostala nepromijenjena unatoč tome što je kvartalno gospodarski rast iznosio 0,4 posto.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama