Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO2) ponovno će porasti u 2026. godini, unatoč blagom smanjenju emisija iz fosilnih goriva. Prema najnovijoj procjeni međunarodnog istraživačkog projekta Global Carbon Budget, ukupne emisije dosegnut će 43,3 milijarde tona, u odnosu na 42,8 milijardi tona prošle godine.
Podaci pokazuju koliko je teško zaustaviti rast emisija čak i uz sve veću upotrebu obnovljivih izvora energije i električnih vozila. Istraživači upozoravaju da bi za stavljanje klimatske krize pod kontrolu emisije morale početi snažno padati, umjesto da nastavljaju rasti.
Global Carbon Budget okuplja više od 140 istraživača iz različitih znanstvenih institucija, a svake godine objavljuje procjene emisija CO2 i njihove akumulacije u atmosferi. Najnovije izvješće objavljeno je u znanstvenom časopisu Earth System Science Data.
Emisije iz fosilnih goriva, uključujući ugljen, naftu i prirodni plin, trebale bi se ove godine smanjiti za 0,4 posto, na 38,2 milijarde tona. Međutim, istraživači upozoravaju da taj pomak ne treba tumačiti kao dokaz da je energetska tranzicija dovoljno ubrzala.
Ključan doprinos smanjenju dolazi od nafte, čije bi emisije trebale pasti za 1,9 posto. Prema procjeni istraživača, važan razlog za to su rat u Iranu i njegove posljedice na opskrbu energentima i cijene.
„Informacija o smanjenju emisija fosilnog CO2 je ohrabrujuća, ali ono je djelomično potaknuto geopolitičkim šokovima i to nije održivo klimatsko rješenje”, rekao je Pierre Friedlingstein, voditelj studije sa Sveučilišta u Exeteru.
Emisije povezane s prirodnim plinom trebale bi se smanjiti za 0,3 posto, dok se emisije iz ugljena očekuju u blagom porastu od 0,6 posto.
Rast korištenja obnovljivih izvora energije i električnih vozila sve više kompenzira povećanu potražnju za energijom, ali to zasad nije dovoljno da bi globalne emisije krenule prema održivom smanjenju.
Friedlingstein upozorava da je potrebno dodatno ubrzati energetsku tranziciju kako bi emisije dosegnule vrhunac i potom počele trajno padati.
Problem je u tome što se smanjenje emisija u pojedinim segmentima i dalje odvija presporo da bi nadoknadilo ukupni rast potrošnje energije i gospodarske aktivnosti. Čak i kada obnovljivi izvori preuzimaju veći udio u proizvodnji električne energije, globalna potražnja za energijom nastavlja rasti.
Pročitajte još:
Razlika između ukupnih emisija i emisija iz fosilnih goriva pokazuje da pad u jednom segmentu nije dovoljan za smanjenje ukupnog klimatskog opterećenja. Ukupne emisije CO2 trebale bi porasti s 42,8 na 43,3 milijarde tona, iako se emisije iz fosilnih goriva smanjuju.
Za klimatsku politiku to je važna poruka: geopolitički poremećaji i više cijene energenata mogu privremeno smanjiti njihovu potrošnju, ali ne predstavljaju trajno rješenje. Dugoročno smanjenje emisija zahtijeva promjene u načinu proizvodnje i potrošnje energije, kao i brže širenje tehnologija s nižim ugljičnim otiskom.
