Hrvatska treća u EU po rastu troškova rada, Slovenija na prvom mjestu

Pixabay.com
Zaposlenost/plaće, ilustracija, Foto: Pixabay.com

U posljednjem tromjesečju prošle godine cijena sata rada u eurozoni bila je viša 3,3 posto u odnosu na isto tromjesečje u 2024. godini dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) rast bio 3,7 posto, pokazuju svježi podaci Eurostata.

Glavne sastavnice troškova rada su plaće i ostali troškovi izvan same plaće zaposlenika.

U eurozoni troškovi plaća su godišnje narasli tri posto, a ostali troškovi 4,4 posto.

U cijelom EU-u troškovi plaća po satu su bili viši 3,4 posto dok je kod ostalih troškova rast bio 4,5 posto.

Gledano po sektorima, troškovi rada po satu su u eurozoni najviše rasli u građevini, i to četiri posto. U sektoru usluga godišnji rast u posljednjem kvartalu lani bio je 3,4 posto te u industriji 2,5 posto.

Sličan odnos vrijedi i za cijeli EU. U građevini troškovi su rasli 4,5 posto, kod usluga 3,9 posto te u industriji 3,1 posto.

Eurostat
Kretanje troškova rada po satu u zemljama EU-a,
Izvor: Eurostat

Hrvatska je među zemljama eurozone i EU-a u kojima su troškovi sata rada najviše rasli naspram posljednjeg kvartala 2024. godine.

Najveći rast imala je Slovenija za čak 19,1 posto. Slijedi Bugarska s 13,8 posto, a Hrvatska je na trećem mjestu s 10,5 posto.

Najmanji porast zabilježen je u Francuskoj, i to 1,1 posto. Nešto veći od 2,3 posto imala je Italija, a onda Danska s 2,5 posto.

U Njemačkoj su troškovi sata rada narasli 2,7 posto.

Jedina zemlja u kojoj su troškovi rada pali bila je Malta, a niži su bili 3,9 posto.

23 Odgovora

  1. Brz rast troškova rada zvuči dobro za radnike, ali bez rasta produktivnosti može postati problem za gospodarstvo.

  2. Ako je ovo rezultat zdravog rasta – super. Ako nije, bojim se da ćemo to tek osjetiti.

  3. “Rast troškova rada bi trebao značiti bolje uvjete i veće plaće za ljude, a ne samo veće troškove poslodavcima.

  4. Ljudi, trošak rada nije isto što i plaća u džepu. To znači da poslodavac plaća više, ali država i dalje uzima lavovski dio. Dok ne smanje namete, Sloveniju ćemo gledati samo na karti.

  5. Ovakvi podaci samo potvrđuju koliko rast troškova rada ide brže od stvarnog poboljšanja životnog standarda, što dugoročno guši konkurentnost gospodarstva. Umjesto da se to predstavi kao uspjeh, jasno je da iza brojki stoje ozbiljni strukturni problemi koje se uporno ignorira.

  6. Ja bi rekla da su hrvatski radnici prije bili podplaćeni a poslodavci su sad digli plaće jer sami ne stignu obaviti poslove

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari