Hrvatska na 44. mjestu prema Globalnom inovacijskom indeksu za 2023.

Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo u svom sjedištu u Ženevi predstavila je krajem rujna 2023. ovogodišnje 16. izdanje globalnog inovacijskog indeksa (GII) kojim su obuhvaćene 132 zemlje, te 100 najboljih svjetskih znanstveno-tehnoloških klastera.

Rezultati ovogodišnjeg globalnog inovacijskog indeksa ukazuju na mješovito inovacijsko okruženje, sa značajnim prilikama, ali i velikim izazovima na obzoru, navedeno je u priopćenju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Hrvatska je na 44. mjestu od 132 gospodarstva predstavljenih u ovogodišnjem GII-u, što je nominalno nešto niže nego prethodnih godina (41. Ili 42. mjesto), ali s obzirom na međugodišnje razlike u dostupnosti podataka i promjenama metodologije rezultati nisu potpuno usporedivi. Na temelju dosadašnjih rezultata može se zaključiti da je Hrvatska već godinama stabilizirana na ljestvici oko 40. mjesta.

Slični stabilni rezultati se odnose i na rang Hrvatske u odnosu na usporedive zemlje, navodi se dalje u izvještaju.

“Prema ovogodišnjem GII-u Hrvatska je na 38. mjestu među skupinom od 50 zemalja s visokim dohotkom, te na 28. mjestu među 39 gospodarstava u Europi. U odnosu na BDP, inovacijski učinak Hrvatske je u skladu s očekivanjima za njezinu razinu razvijenosti. U odnosu na učinkovito prevođenje ulaganja u inovacije u inovacijske rezultate, Hrvatska proizvodi manje inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja”, piše u GII-u.

Od sedam područja obuhvaćenih GII-om, Hrvatska je najbolje rangirana u područjima infrastrukture (26. mjesto), rezultata znanja i tehnologije (33.) i ljudskog kapitala i istraživanja (44.), a najslabije u područjima institucija (72.), poslovne sofisticiranosti (53.) i kreativnih rezultata (52.).

“Prema omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju, Hrvatska se čak nalazi na prvom mjestu, dok je prema vrijednosti poduzeća „jednoroga“ u odnosu na BDP na visokom 11. mjestu. Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se primjerice niska razina razvijenosti klastera (125. mjesto) niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (113.), te niska razina politika koje pogoduju poslovanju (112.).

U ovom izvejštaju nalaze se i zemlje regiona, a najbolje ranigrana je Srbija, na 53. mjestu.

“Srbija je najviše rangirana u infrastrukturi (35. mjesto), sofisticiranosti tržišta i rezultatima znanja i tehnologije (41.) i ljudskom kapitalu i istraživanju (51.) Najniže je rangirana u kreativnim rezultatima (92.), poslovnoj sofisticiranosti (68.) i institucijama (57.).

Sjeverna Makedonija nalazi se na 54. mjestu među 132 gospodarstva predstavljena u GII. Ova zemlja zauzima najviše mesto u sofisticiranosti tržišta (30.), infrastruktura je na 40. mjestu, a znanje i tehnološki rezultati na 53. Sjeverna Makedonija je najniže rangirana u oblasti ljudskog kapitala i istraživanja (78.), institucija (75.) i kreativnih rezultata (69.).

Crna Gora je na 75. mjestu. Ona je najviše rangirana u tržišnoj sofisticiranosti (54. mjesto), infrastrukturi (56.), ljudskom kapitalu i istraživanju (62.) i poslovnoj sofisticiranosti (66.). Najniže je u kreativnim rezultatima (85.), institucijama (82.) i rezultatima znanja i tehnologije (80.)

Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana od zemalja regije i zauzela je 77. mjesto Najviše su rangirani poslovna sofisticiranosti tržišta BiH (27. mjesto), rezultati znanja i tehnologije (64.), infrastruktura (67.) i kapital i istraživanje (68.) Najniže je rangirana u poslovnoj sofisticiranosti (106. mjesto), institucijama (104.) i kreativnim izrazima (91.)

U izvještaju se navodi da se, kao i u 2022. godini, “prepoznaju široko prisutna dva obećavajuća inovacijska vala: digitalni inovacijski val, temeljen na umjetnoj inteligenciji (AI), superračunalstvu i automatizaciji, te val tzv. dubokih znanstvenih inovacija, temeljen na biotehnologiji i nanotehnologiji”.

S druge strane, slab gospodarski rast i visoka inflacija, zajedno s dugotrajnim posljedicama pandemije, koče globalne inovacije. Nakon izuzetnog procvata u 2021. godini, financiranje inovacija dramatično je palo u 2022. godini, uz pad ulaganja rizičnog kapitala (VC) za 40 posto.

Ističe se da ključni izazov predstavlja pretvaranje potencijala novih inovacijskih valova u stvarne koristi za društvo u cjelini.