Hrvatska među EU zemljama gdje malo ljudi živi u stambenim prostorima s previše kvadrata

Jedna od tri osobe u Europskoj uniji (EU) živi u kućanstvima s nedovoljno iskorištenim prostorom dok stručnjaci ističu da bi nositelji stambenih politika trebali povećati ponudu manjih i priuštivijih nekretnina.

Drugim riječima, EU istodobno ima problem nedostupnosti i viška stambenog prostora.

Nedovoljna iskorištenost se odnosi na situacije kada je prostor veći no što njegovi korisnici trebaju, obično zbog toga jer imaju višak spavaćih soba. Ta se situacija posebice povezuje sa starijim osobama koje nastavljaju živjeti u istom prostoru nakon osamostaljenja djece.

Problem, logično, nije podjednako raspoređen među zemljama članicama.

U prosjeku u EU trećina ili 33,4 posto ljudi živi u kućanstvima s viškom prostora, no to varira od 8,1 posto u Rumunjskoj do 69,4 posto na Cipru.

Taj fenomen je općenito manje uobičajen na istoku i jugoistoku Europe no u drugim dijelovima kontinenta.

Broj ljudi koji žive u prevelikim kućanstvima je, osim u Rumunjskoj, na manje od 15 posto u Srbiji, Turskoj, Latviji, Grčkoj i Hrvatskoj.

U Hrvatskoj udio iznosi 14,7 posto.

U Srbiji je 8,2 posto, a u Grčkoj 12,5 posto.

Brojke nisu previsoke niti u Bugarskoj, Slovačkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Litvi i Italiji gdje variraju između 15,8 posto u Bugarskoj i 18,2 posto u Italiji.

Nakon te skupine zemalja dolaze one u kojima postotak raste prema 30 posto kao što su Estonija, Češka i Mađarska.

Nakon Cipra na vrhu slijedi Irska gdje u prevelikom stambenom prostoru živi 66 posto ljudi, a onda Malta sa 63,2 posto. Zanimljivo je da su sve tri otočne zemlje.

Broj osoba s viškom soba je iznad 50 posto u još pet europskih zemalja.

U Nizozemskoj on iznosi 58,5 posto, u Belgiji je 57 posto, u Španjolskoj je 54,3 posto, u Luksemburgu 52,2 posto te u Norveškoj 51 posto.

Iznad EU prosjeka također su Finska, Danska i Francuska gdje brojka prelazi 40 posto.

Prosjek za eurozonu je 36,3 posto osoba, dakle nešto veći od cijelog EU-a.

Švedska, Slovenija i Portugal također su iznad EU prosjeka, ali blago. U Sloveniji tako 35,4 posto osoba živi u kućanstvima čiji je prostor veći od njihovih potreba.

Njemačka je točno na EU prosjeku s trećinom stanovništva u više nego komotnom stambenom prostoru.

Činjenica da postoci nisu isti svugdje na jugu Europe pokazuje da se stvari ne mogu jednostavno gledati kao podjela na sjeverni i južni dio kontinenta kao što je slučaj u nekim drugim područjima.

Prema navodima Europskog saveza nacionalnih organizacija koje se bave beskućnicima (FEANTSA), ključno je pitanje je li ponuda ispunjava rastuću potražnju za manjim stambenim prostorima.

Iz te organizacije dodaju da je ‘porez na višak spavaćih soba’ koji je uveden u Ujedinjenom Kraljevstvu 2013. godine neučinkovit jer i tako nema dovoljno ponude prostora adekvatne veličine, pa vlasnici većih stambenih prostora nemaju izbora nego ostati tamo gdje žive.

“Penalizacija viška stambenog prostora bez rješavanja strukturnih slabosti stambenog fonda, podrazumijeva lošu dijagnozu stanja”, prenosi Euronews riječi glasnogovornika FEANTSA-e.

Uočljiva je i razlika u EU između postotka ljudi koji se nalaze u prevelikom stambenom prostoru ovisno jesu li podstanari ili vlasnici. Kod podstanara stopa je 14,2 posto, a kod vlasnika 40,5 posto.

U većini slučajeva višak stambenog prostora postoji u kućanstvima s jednom ili dvije osobe. Osim toga, 41 posto takvih kućanstava nalazi se u gradovima, a po oko 30 posto u ruralnim područjima ili manjim gradskim sredinama.

Također, često u nedovoljno iskorištenim prostorima žive osobe s većim prihodima.

Sebastian Kohl, profesor na Freie Universitaet u Berlinu, ističe da postoje i razlike u tome kako se u pojedinim zemljama definira soba. U Španjolskoj, Irskoj ili Finskoj, primjerice, kuhinja se računa kao soba.

Ne poklapa se ni službena metrika sa subjektivnom percepcijom, pa tako tek 40 posto osoba koje po službenim parametrima žive u nedovoljno iskorištenim prostorima smatraju da im je stambeni prostor prevelik.