Hrvatski ulagač koji dionicu, udjel u fondu ili drugu financijsku imovinu drži dulje od dvije godine na ostvarenu kapitalnu dobit ne plaća porez. U Danskoj se prihod od dionica oporezuje stopama od 27 i 42 posto, u Irskoj standardni porez na kapitalnu dobit iznosi 33 posto, a u Sloveniji do potpunog oslobođenja treba čekati znatno dulje.
Upravo je ta razlika otvorila pitanje koje na prvi pogled zvuči pretjerano: je li Hrvatska zapravo porezna oaza za ulagače?
Raspravu je potaknula usporedba financijskog edukatora Toma Crosshilla, koju je prenio i Toni Milun. Hrvatska je svrstana u skupinu europskih država s najpovoljnijim poreznim tretmanom ulaganja, uz Andoru, Bugarsku, Cipar, Gruziju, Grčku, Luksemburg i Slovačku.
Nazvati Hrvatsku poreznom oazom općenito teško je braniti. Standardni PDV iznosi 25 posto i među najvišima je u Europskoj uniji, a porezi na potrošnju snažno pune državni proračun. No kada se izdvoji oporezivanje kapitala fizičkih osoba, slika je bitno drukčija.
Prema Zakonu o porezu na dohodak, kapitalni dobici u Hrvatskoj oporezuju se stopom od 12 posto. Međutim, prodaje li se financijska imovina nakon isteka dvije godine od dana stjecanja, ostvarena dobit više nije oporeziva.
Računica je jednostavna. Ulagač koji kupi dionice ili udjele u fondu za 10.000 eura i nakon tri godine ih proda za 15.000 eura ostvario je 5.000 eura kapitalne dobiti. Porez na taj iznos iznosi nula. Proda li istu imovinu prije isteka dvije godine, dobit ulazi u poreznu osnovicu i, nakon uračunavanja priznatih kapitalnih gubitaka, oporezuje se stopom od 12 posto.
Kod mjesečnog ulaganja svaka kupnja ima svoj rok
Porezni tretman postaje zanimljiviji za sve veći broj građana koji u ETF-ove ili fondove ulažu redovito, primjerice svakog mjeseca.
Dvije godine tada se ne računaju od prve kupnje za cijeli portfelj. Svaka kupnja ima svoj datum stjecanja, a pri prodaji se primjenjuje FIFO metoda, odnosno smatra se da se prvo prodaje najstarija stečena istovrsna imovina.
Ulagač koji deset godina svakog mjeseca kupuje isti ETF zato u jednom trenutku može imati dio portfelja čija je kapitalna dobit potpuno oslobođena poreza i dio kupljen tijekom posljednje dvije godine na koji se porez još može obračunati.
U Danskoj do 42 posto, u Hrvatskoj nakon dvije godine nula
Međunarodna usporedba najbolje pokazuje koliko je hrvatsko rješenje povoljno.
U Danskoj se prihod od dionica oporezuje po stopi od 27 posto do propisanog godišnjeg praga, a iznad njega stopa raste na 42 posto. Irska većinu kapitalnih dobitaka fizičkih osoba oporezuje stopom od 33 posto, dok za određene fondove vrijede posebna i također visoka porezna pravila.
Slovenija kapitalnu dobit pri kratkom razdoblju držanja oporezuje stopom od 25 posto. Stopa s godinama pada, ali potpuno oslobođenje nastupa tek nakon 15 godina držanja.
Hrvatskih 12 posto zato je već nominalno niska stopa. Dvogodišnji rok nakon kojeg pada na nulu čini razliku još većom.
Dividende ostaju izvan tog oslobođenja
Dvije godine ipak ne znače da ulagač u Hrvatskoj može izbjeći svaki porez povezan s investiranjem.
Dividende i kamate oporezuju se po stopi od 12 posto. Kod domaćih isplatitelja porez se uglavnom obračunava pri isplati, dok kod ulaganja u inozemstvu računicu mogu dodatno mijenjati porez zadržan u zemlji izvora prihoda i ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Razlika je važna i kod ETF-ova. Distribuirajući ETF investitoru isplaćuje prihod, dok akumulirajući primljene dividende ponovno ulaže unutar fonda. Za dugoročnog ulagača porezna konstrukcija proizvoda zato može imati znatan utjecaj na konačan rezultat.
HIR od 2027. mogao bi otići korak dalje
Porezni položaj ulagača mogao bi se dodatno promijeniti već početkom iduće godine.
Prijedlog Hrvatskog investicijskog računa predviđa mogućnost ulaganja u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS fondove i ETF-ove unutar posebnog računa.
Prema prijedlogu koji je Vlada poslala u saborsku proceduru, tijekom trgovanja unutar HIR-a ne bi nastajala porezna obveza.
Pročitajte još:
Predviđen je maksimalni kumulativni iznos uplata od 200.000 eura po osobi, uz dodatni prostor za dugotrajna ulaganja, a početak primjene planiran je za 1. siječnja 2027.
Ako zakon bude prihvaćen u sadašnjem obliku, Hrvatska će uz postojeće oslobođenje kapitalnih dobitaka nakon dvije godine dobiti i poseban porezno povlašten investicijski račun.
