Hrvatska je prošle godine zabilježila najveći pad broja prvih dozvola boravka među svim članicama Europske unije, i to u trenutku kada je njihov broj na razini EU dosegnuo rekord.
U Hrvatskoj su 2025. izdane 50.963 prve dozvole boravka državljanima zemalja izvan EU, što je 43,3 posto manje nego godinu ranije, kada ih je bilo 89.809, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Pad u Hrvatskoj bio je uvjerljivo najveći u Uniji. Slijedile su Grčka, u kojoj je broj prvih dozvola smanjen 20,6 posto, sa 87.932 na 69.786, te Austrija s padom od 15,5 posto. Na drugom kraju ljestvice Portugal je njihov broj više nego udvostručio, uz rast od 154,9 posto, dok je u Rumunjskoj porastao 30,7, a u Italiji 25 posto.
Hrvatska se pritom izdvaja po razlogu dolaska stranaca. Čak 93 posto svih prvih dozvola boravka izdano je zbog zaposlenja, što je najveći udio u EU. Iza Hrvatske slijede Rumunjska s 81,5 posto, Litva sa 78,5 te Portugal sa 77,4 posto.
Rad je tijekom 2025. bio najčešći razlog izdavanja prve dozvole boravka u 13 država članica.
Na razini cijele Europske unije kretanje je bilo u suprotnom smjeru. Države članice izdale su tijekom 2025. oko 3,9 milijuna prvih dozvola boravka, 10,1 posto više nego godinu prije i najviše otkako se podaci prate od 2008. godine. Oko 1,3 milijuna, odnosno 33,6 posto, izdano je zbog zaposlenja, a broj radnih dozvola povećan je 16,1 posto. Slijedili su obiteljski razlozi s udjelom od 28,1 posto, drugi razlozi, među kojima je i međunarodna zaštita, s 22,8 posto te obrazovanje s 15,5 posto.
Najviše prvih dozvola ukupno izdala je Španjolska, njih 635.438, zatim Njemačka 605.292, Poljska 467.314, Italija 433.099 i Francuska 377.462. Tih pet država zajedno čini gotovo dvije trećine svih prvih dozvola izdanih u EU. Kada je riječ isključivo o dolasku zbog posla, vodeća je Poljska s 318.186 dozvola, ispred Portugala, Španjolske i Njemačke.
Eurostatovi podaci o prvim dozvolama boravka nisu izravno usporedivi s ukupnim brojem hrvatskih dozvola za boravak i rad koje tijekom godine objavljuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Prvom dozvolom Eurostat smatra onu izdanu osobi prvi put, odnosno novu dozvolu ako je od isteka prethodne prošlo najmanje šest mjeseci, dok se redovita produljenja ne računaju u tu kategoriju.
Pročitajte još:
Prema podacima MUP-a koje je Financije.hr ranije objavio, u Hrvatskoj su tijekom 2025. ukupno izdane 170.723 dozvole za boravak i rad, 17,3 posto manje nego 2024. Od toga se 80.365 odnosilo na novo zapošljavanje, 70.275 na produljenja, a 20.083 na sezonske radnike.
Eurostat u statistiku prvih dozvola boravka ne uključuje osobe koje u državama članicama borave na temelju privremene zaštite zbog rata u Ukrajini jer se za njih vodi zasebna statistika.
