Udruga hrvatsko-američkih stručnjaka ACAP najavila je pokretanje programa stručnih praksi u hrvatskim tvrtkama za mlade Amerikance hrvatskog podrijetla. Program bi trebao početi 2027. godine, a cilj mu je povezati nove generacije iseljenika s Hrvatskom te domaćim kompanijama približiti znanje i iskustvo hrvatske dijaspore.
Najava je predstavljena nakon desete godišnje konferencije ACAP-a, održane od 1. do 4. listopada u Seattleu, na kojoj se okupilo oko 300 sudionika iz Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država i drugih dijelova svijeta.
Konferencija je okupila stručnjake iz kompanija poput Microsofta, Amazona, Mete i OpenAI-ja, a među glavnim temama bili su umjetna inteligencija, poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo i mogućnosti snažnijeg povezivanja hrvatske dijaspore s domovinom.
Predsjednik Zaklade ACAP Krešimir Marušić, kako je podijeljeno sa Financije.hr, najavio je da će mladim Amerikancima hrvatskog podrijetla stručne prakse omogućiti stjecanje radnog iskustva u hrvatskim tvrtkama, ali i bolje upoznavanje zemlje iz koje potječu njihove obitelji.
Program bi trebao postati profesionalna nadogradnja postojećim projektima upoznavanja hrvatske baštine. Istodobno bi hrvatskim poslodavcima mogao omogućiti pristup mladim stručnjacima obrazovanima u SAD-u te stvaranje dugoročnijih poslovnih i profesionalnih veza.
Hrvatska još nedovoljno koristi znanje iseljeništva
Predsjednik ACAP-a Nikola Meteš upozorio je da Hrvatska još uvijek nedovoljno koristi znanje, poslovne kontakte i kapital svojih iseljenika. Kao područja u kojima je udruga već aktivna izdvojio je angažman oko sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a te suradnju u zdravstvu, znanosti i pravu.
„Ljudi koji se prije nisu poznavali danas zajednički rade na različitim inicijativama. ACAP ih je povezao“, rekao je Meteš.
Najavio je da će se u sljedećem razdoblju jačati međunarodna mreža udruge te suradnja s hrvatskim javnim i privatnim sektorom.
„Prvih deset godina bilo je važno da ideja preživi. Sada želimo snažan rast i još bolje povezivanje Hrvata diljem svijeta“, poručio je Meteš.
Voditelj konferencije Vedran Brozović podsjetio je na promjenu položaja hrvatskih iseljenika u američkom društvu. Prvi hrvatski doseljenici u saveznu državu Washington krajem 19. stoljeća često su kao maloljetnici radili u rudnicima i sudjelovali u pokretanju lokalne ribarske industrije.
Današnje generacije hrvatskog podrijetla, s druge strane, obrazuju se na nekima od najprestižnijih američkih sveučilišta i rade u vodećim svjetskim tehnološkim kompanijama.
„Privilegirani smo, no samim time snosimo i veliku odgovornost da pripomognemo novim generacijama i smatram da je platforma poput ACAP-a savršena za to“, rekao je Brozović.
Stručnjaci iz Microsofta, Mete i OpenAI-ja
Umjetna inteligencija bila je jedna od središnjih tema konferencije, posebno njezin utjecaj na poslovanje, profesionalni razvoj i društvo. Mark Russinovich, glavni tehnološki direktor Microsoft Azurea, govorio je o razvoju umjetne inteligencije, ali i o hrvatskom podrijetlu svoje obitelji. Istaknuo je da su njegov otac i djed u obiteljskom domu čuvali hrvatski jezik, kulturu i običaje.
Na konferenciji je sudjelovao i Hrvoje Benko, znanstvenik i tehnološki stručnjak s višedesetljetnim iskustvom u Microsoftu i Meti. Održao je predavanje o proširenoj stvarnosti u razdoblju brzog razvoja umjetne inteligencije.
Program se bavio i mentalnim zdravljem te osobnim izazovima rada u zahtjevnim profesionalnim okruženjima. Autorica i govornica Kristina Kuzmić govorila je o ustrajnosti, autentičnosti i važnosti otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju.
Kroz inicijativu One Croatia predstavljene su mogućnosti suradnje hrvatskih organizacija na različitim kontinentima. Uz predstavnike Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, sudjelovali su predstavnici hrvatskih zajednica iz Perua, Ekvadora, Bolivije i Meksika.
Sljedeće veće okupljanje bit će deveti Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike, koji će se od 5. do 8. studenoga održati u argentinskoj Córdobi.
Pročitajte još:
ACAP želi dosadašnje profesionalno umrežavanje pretvoriti u konkretnije projekte, među kojima bi program praksi u hrvatskim kompanijama mogao postati jedan od prvih izravnih kanala prijenosa znanja između dijaspore i domaćeg gospodarstva.
Na završetku programa sudionici su se povezali s lokalnom hrvatskom zajednicom na kulturno-folklornom festivalu CroatiaFest, gdje je stotinu Amerikanaca hrvatskog podrijetla svečano primilo hrvatsko državljanstvo.
3 Odgovora
Program stručnih praksi povezuje hrvatske tvrtke s mladim stručnjacima iz SAD-a, čime se podiže kvaliteta radne snage i ubrzava transfer znanja između dijaspore i domaćeg gospodarstva.
Nedovoljna primjena sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ograničava potencijalni priljev kapitala i poslovnih veza iz dijaspore u hrvatsko gospodarstvo.
Ako mladi američki stručnjaci rade u hrvatskim tvrtkama, očekuje se porast potražnje za naprednim AI‑rješenjima u lokalnom sektoru. Kako poduzeća osiguravaju adekvatnu infrastrukturu za takve tehnologije?