Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži promjenu postojećeg sustava u poljoprivredi jer uloženi novci ne daju rezultate te su spremni i na prosvjede ako ne dođe do konkretnih pomaka, upozorili su iz HPK.
Predsjedništvo HPK i predsjednici stočarskih sektorskih odbora održali su krajem prošloga tjedna sastanak na kojem su jednoglasno prihvatili zahtjeve za promjenu postojećeg sustava u poljoprivredi i zadužili su predsjednika HPK-a da zatraži hitan sastanak s ministrom poljoprivrede.
HPK, kako se navodi u priopćenju, očekuje ozbiljan razgovor i konkretne pomake, jer hrvatskim stočarima ne trebaju nova obećanja, nego uvjeti u kojima se isplati proizvoditi, ulagati i ostati u poljoprivredi. Na sastanku se razgovaralo i o mogućnosti organiziranja prosvjeda poljoprivrednika ako se iscrpe mogućnosti dogovora, a konkretni rezultati izostanu.
“HPK će prvo zatražiti razgovor s ministrom, a o daljnjim koracima odlučivat će se prema rezultatima razgovora i spremnosti nadležnih institucija da prihvaćene zahtjeve pretvore u konkretne mjere. Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći. Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti”, kazao je predsjednik HPK Željko Mihelić.
Na sastanku je istaknuto kako hrvatsko stočarstvo ne može još godinama čekati promjene, budući da pada proizvodnja, a troškovi rastu i proizvođači sve teže žive od svojega rada. Istodobno, Hrvatska postaje sve ovisnija o uvozu hrane koju bi sama mogla proizvoditi.
Razmjere problema, kako su naveli iz HPK, najbolje pokazuju podaci za 2025. prema kojima je broj zaklanih svinja pao za 16,1 posto, oprasenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za pet posto. Ukupna stočna proizvodnja smanjena je za 2,7 posto.
U HPK smatraju kako to nisu samo statistički podaci, nego problemi ljudi koji svakodnevno rade na svojim gospodarstvima i sve teže osiguravaju budućnost svoje proizvodnje. Naveli su i kako je od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja isplaćeno približno 8,3 milijarde eura.
“HPK ne osporava potrebu za ulaganjima, jer su potrebne suvremene farme, veća produktivnost i konkurentni proizvođači. No nakon niza godina i uloženog javnog novca postavlja se pitanje što smo za taj novac stvarno dobili”, kazao je Mihelić.
“Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike. Smatramo kako potpora kao ni natječaj i isplata nisu cilj, nego više hrvatske hrane i poljoprivrednik koji može živjeti od svojega rada”, dodao je.
Iz HPK napominju da su posebnu zabrinutost izazvali preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. jer je na inicijalnu rang-listu za sektor proizvodnje mesa – veliki korisnici uvršteno svega 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore. Mihelić je izrazio nezadovoljstvo malim brojem prijavljenih projekata i rezultatima natječaja. Sadašnji model natječaja, smatraju u HPK, nije dovoljno usmjeren na povećanje stočarske proizvodnje i konkurentnosti hrvatskih proizvođača. Iz Komore su naglasili i kako posebnu pozornost izaziva činjenica da su na prvom mjestu inicijalnih rang-lista u natječaju za proizvodnju mesa te natječaju za proizvodnju mlijeka najveće kompanije iz tih sektora.
“Ne osporavamo pravo velikih kompanija na sredstva za razvoj jer i one trebaju ulagati, modernizirati proizvodnju i povećavati konkurentnost. Ako ispunjavaju uvjete natječaja i ostvaruju najveći broj bodova, njihovo pravo na sredstva nije sporno samo zato što su velike. Međutim, simptomatično je da se isti obrazac pojavljuje u dva ključna stočarska sektora. Teško je objasniti prosječnom poljoprivredniku, koji jedva spaja kraj s krajem i čeka priliku da uz pomoć europskih sredstava obnovi svoje gospodarstvo, da je njegov projekt daleko ispod crte, dok su najveće kompanije na vrhu rang-lista”, istaknuli su iz HPK.
Napominju kako to pitanje nije usmjereno protiv velikih proizvođača nego prema onima koji su osmislili natječaje i utvrdili kriterije bodovanja jer ako se želi povećati stočarsku proizvodnju, treba vidjeti potiču li doista postojeći kriteriji razvoj sektora i omogućavaju li ulaganja potrebna hrvatskim stočarima. Iz HPK zato postavljaju pitanje hoće li se isti pristup primijeniti i pri izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prenosi Hina.
Pročitajte još:
“HPK će inzistirati na tome da se pri izradi budućeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu uvaže potrebe hrvatskih poljoprivrednika i da cilj zakona bude razvoj proizvodnje, očuvanje aktivnih gospodarstava i povećanje količine hrane proizvedene u Hrvatskoj”, zaključak je sa sastanka.
Predstavnici stočarskih sektora ponovno su izrazili nezadovoljstvo radom Agencije za plaćanja, načinom provođenja kontrola i sankcioniranjem poljoprivrednika. Smatraju kako su kontrole potrebne jer se javni novac mora trošiti odgovorno, a pravila moraju vrijediti za sve. Međutim, postupci moraju biti predvidljivi, pravila jasna, a sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima.
