Farmaceutska industrija je važan segment prerađivačke industrije u Hrvatskoj jer se, uz ostalo, stvara relativno velika dodana vrijednost, potiče izvoz i zapošljava visokokvalificirana radna snaga, ističe se u analizi koju je priredio stručnjak Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) Goran Buturac.
Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju ove godine proizvodnja farmaceutskih proizvoda i pripravaka činila je 5,8 posto ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj.
No, analiza trendova na mjesečnoj i godišnjoj razini istodobno upozorava na snažan pritisak konkurencije kojoj je sektor izložen.
“Proizvodnja farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka se u prvih šest mjeseci 2026. godine smanjila za 4,5 posto na međugodišnjoj razini. Pritom je naročito nepovoljan bio drugi kvartal. U lipnju ove godine proizvodnja farmaceutskih proizvoda i pripravaka bila je manja za 2,2 posto u odnosu na svibanj i 9,5 posto u odnosu na travanj.
Pad proizvodnje u lipnju 2026. iznosio je 8,8 posto na međugodišnjoj razini. Uz izražen konkurencijski pritisak, nepovoljna kretanja u domaćem farmaceutskom sektoru značajnim dijelom su uzrokovana strateškim repozicioniranjem farmaceutskih kompanija na globalnom tržištu, značajnijim smanjenjem plasmana na tržište SAD-a, padom prodaje na ruskom tržištu, ali i izostankom većih ulaganja u ovaj sektor domaćeg gospodarstva”, navodi Buturac.
Na poteškoće s plasmanom farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka ukazuje i rast zaliha gotovih proizvoda. Zalihe su u razdoblju od lipnja 2025. do ovogodišnjeg lipnja povećane za 10,4 posto. Zalihe gotovih farmaceutskih proizvoda u lipnju ove godine bile su 9,6 posto veće u odnosu na prosjek iz 2025. godine.
Izvor: DZS iz analize Gorana Buturca
Također, najnoviji trendovi zabilježeni u zadnjih nekoliko godina potvrđuju usporavanje rasta zaposlenosti u farmaceutskom sektoru. U srpnju ove godine došlo je do pada broja zaposlenih na godišnjoj razini za 3,6 posto. Inače, broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji Hrvatske je u 2023. godini povećan za 6,1 posto na međugodišnjoj razini, u 2024. godini za 3,3 posto, a u 2025. godini za 0,5 posto.
Buturac otkriva i da se proizvodnost rada u prvoj polovici ove godine kod proizvodnje farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka tek neznatno povećala na međugodišnjoj razini, i to za 0,1 posto. Za usporedbu, proizvodnost rada na razini ukupnog gospodarstva povećala se za šest posto.
U lipnju ove godine zaustavljen je i kontinuirani rast plaća u farmaceutskom sektoru prisutan u zadnjih 10 godina, od 2015. do 2025. Naime, prosječna isplaćena neto plaća u farmaceutskoj industriji u lipnju je bila 0,6 posto manja u odnosu na prosjek 2025.
Usporedba kretanja isplaćenih neto plaća i proizvodnosti rada ukazuje na moguće poteškoće oko dostupnosti visokokvalificirane radne snage na tržištu. Naime, prosječne mjesečne isplaćene plaće u prvih šest mjeseci 2026. godine u farmaceutskoj industriji porasle su za 10,3 posto na međugodišnjoj razini, a proizvodnost rada tek za 0,1 posto.
Valja pridodati kako farmaceutski sektor nije jedini koji se suočava s problemima nedostatka kvalificirane radne snage, već je to obilježje čitavog gospodarstva.
Buturac ističe i kako je zanimljivo usporediti kretanje prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća u farmaceutskom sektoru u odnosu na ukupno gospodarstvo. S obzirom da se radi o djelatnosti relativno velike dodane vrijednosti u kojoj prevladava visokokvalificirana radna snaga, plaće su u farmaceutskoj industriji znatno veće u odnosu na prosjek gospodarstva. U lipnju je prosječna neto plaća u farmaceutskom sektoru bila 26,5 posto veća od prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
Autor ipak napominje da se jaz u korist farmaceutskog sektora od 2015. postupno smanjuje jer je tada prosječna neto plaća u sektoru bila za 69,4 posto veća od nacionalnog prosjeka.
U prvom ovogodišnjem polugodištu je prosječna neto plaća u farmaceutskom sektoru bila 2.324 eura.
Buturac je proanalizirao i poziciju Hrvatske u trgovini farmaceutskim proizvodima i pripravcima.
“Uz dinamičan trgovinski rast, može se reći da su glavna obilježja trgovine farmaceutskim proizvodima i pripravcima veliki trgovinski deficit, relativno slaba pokrivenost uvoza izvozom te osjetan uvozni rast, naročito prisutan u zadnjih nekoliko godina. U analiziranom razdoblju od 2010. do 2025. godine Hrvatska je povećala izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka za 913,9 milijuna eura, a uvoz za 1,57 milijardi eura. Uvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka u prosjeku raste neusporedivo brže od izvoza, što rezultira pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Trgovinski deficit svoj je vrhunac dosegnuo u 2025. godini kada je iznosio 918,3 milijuna eura”, ističe stručnjak EIZG-a.
Najviše je u prošloj godini uvezeno farmaceutskih proizvoda i pripravaka iz Slovenije čiji je udjel bio 21,2 posto. Druga je bila Njemačka sa 17,2, a treća Mađarska sa 17,1 posto.
“No, posebno su važna izvozna kretanja jer su ona uvelike pridonijela padu proizvodne aktivnosti farmaceutske industrije u 2025. godini. Pad izvoza farmaceutskih proizvoda na tržište SAD-a u iznosu od 103,2 milijuna eura negativno se odrazio na smanjenje proizvodne aktivnosti sektora, smanjenje zaposlenosti i rast zaliha gotovih proizvoda”, navodi Buturac.
Dodaje da, iako je SAD za farmaceutsku industriju Hrvatske još uvijek vodeće izvozno odredište, kao nepovratna posljedica globalnih trgovinskih odnosa započeo je proces umjerenog skretanja plasmana na alternativna tržišta. Pritom je domaća farmaceutska industrija u 2025. godini osjetnije pojačala izvoz na tržišta Švedske, Kanade i Litve.
Udio SAD-a prošle godine u hrvatskom izvozu u farmaceutskom sektoru bio je 17,9 posto, a slijedi Rusija s 11,2 posto te Njemačka sa 6,5 posto.
“Najnoviji trendovi u prvih šest mjeseci ove godine potvrđuju da je u tom razdoblju došlo do rasta izvoza farmaceutskih proizvoda i pripravaka za dva posto na međugodišnjoj razini, dok se uvoz povećao za 4,9 posto. Time je nastavljen proces pogoršavanja vanjskotrgovinske bilance u razmjeni farmaceutskim proizvodima i pripravcima”, dodaje Buturac.
Pročitajte još:
Uglavnom, zaključuje se u analizi, mnogo je razloga za nepovoljna kretanja u domaćem farmaceutskom sektoru, a neki od najvažnijih su snažan konkurencijski pritisak na domaćem i inozemnim tržištima, poteškoće u globalnim lancima opskrbe sirovinama, pad plasmana na tržište SAD-a, otežane isporuke na rusko tržište, rigidni model cijena lijekova na domaćem tržištu te izostanak većih ulaganja u taj sektor domaćeg gospodarstva.
“Uz relativno veliku tržišnu koncentraciju domaćeg farmaceutskog sektora, globalne trgovinske napetosti i nedostatak visokokvalificirane radne snage mogli bi biti najveća ograničenja snažnijeg zamaha farmaceutske industrije Hrvatske u narednom razdoblju. S druge pak strane, bogata tradicija i iskustvo u proizvodnji, neelastična potražnja za lijekovima, smanjivanje tehnološkog jaza u odnosu na prosjek zemalja Europske unije, integriranost u europski ekonomski prostor te razvoj i primjena umjetne inteligencije čine pogodan ambijent za pojačana ulaganja u domaći farmaceutski sektor i njegov rast”, ocjenjuje stručnjak EIZG-a.
