Hrvati raspolažu s više novca nego lani, sve više štede i ulažu

Građani Hrvatske u 2026. godini raspolažu s prosječno 1.295 eura mjesečno, što je 141 euro više nego lani, pokazuje novo izdanje istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve.

Istodobno, trećina ispitanika kaže da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego prije godinu dana, dok ih 38 posto očekuje dodatno poboljšanje u sljedećih 12 mjeseci.

Premda su troškovi i dalje pod pritiskom inflacije i šire gospodarske neizvjesnosti, rezultati pokazuju i sve izraženiju prilagodbu kućnih budžeta te rast izdvajanja za štednju i ulaganja.

Istraživanje, međutim, pokazuje da su kućanstva i dalje pod snažnim troškovnim pritiskom: čak 81 posto ispitanika navodi da su im tržišni poremećaji, inflacija i energetska kriza povećali mjesečnu potrošnju kućanstva.

Pritom 34 posto kaže da su im troškovi znatno veći, a 47 posto da su malo veći. Za 17 posto su ostali isti u odnosu na prošlu godinu, dok dva posto kaže da troši manje.

Razlike među dobnim skupinama jasno se vide u visini raspoloživih mjesečnih sredstava i ukupne potrošnje. Građani od 18 do 29 godina raspolažu s prosječno 976 eura mjesečno, ispitanici od 30 do 39 s 1.421 eurom, oni od 40 do 49 s 1.510, a građani od 50 do 55 godina s 1.524 eura.

Prosječna ukupna mjesečna potrošnja iznosi 976 eura, a najveću imaju ispitanici od 50 do 55 godina, 1.186 eura, dok mladi od 18 do 29 godina troše prosječno 744 eura.

Najveći dio osobnih prihoda građani i dalje izdvajaju za hranu i piće – u prosjeku 185 eura mjesečno, što čini oko 19 posto ukupnih troškova.

Slijede odjeća i obuća sa 160 eura, štednja i ulaganja sa 114 eura te kreditne obveze s 91 eurom mjesečno.

I dok se potrošnja na hranu i piće zadržala na razini prošle godine, najveći relativni rast bilježe štednja i ulaganja, za 37 posto.

Snažno su porasla i izdvajanja za elektroničke uređaje i tehnologiju, za 34 posto, osobnu njegu, za 31, te odjeću i obuću, za 29 posto, što pokazuje da građani, uz osnovne troškove, sve više novca usmjeravaju i na kvalitetu života, osobni razvoj i financijsku sigurnost.