HGK: Rast BDP-a ne iznenađuje s obzirom na rast plaća i maloprodaje

Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 4,3 posto u četvrtom kvartalu prošle godine nije iznenađenje, pogotovo kada se uzme u obzir rast realnog prometa u trgovini na malo te realan rast plaća, izjavio je glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja komentirajući najnovije Državnog zavoda za statistiku (DZS) podatke o rastu BDP-a. Gospodarstvo je tijekom cijele 2023. godine poraslo za 2,8 posto.

“Objava BDP-a za 4. kvartal nije iznenađenje, pogotovo kada se uzme u obzir rast realnog prometa u trgovini na malo te realan rast plaća u drugoj polovici 2023. godine. Isto vrijedi za porast investicijske aktivnosti gdje je doprinos sredstava iz fondova EU evidentan”, kaže Šaravanja u komentaru.

Također, ističe kako će i ove godine osobna potrošnja igrati ključnu ulogu u određivanju rast BDP-a, prenosi Hina, s obzirom na porast minimalne plaće, povećanje plaća u javnom i državnom sektoru te općenitog nedostatka radne snage.

“Međutim, kao i kod sredstava iz fondova EU, ne možemo dugoročno očekivati ovoliko izražen doprinos rasta plaća rastu BDP-a”, navodi Šaravanja u komentaru.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na rast od tri posto u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za šest posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.

Komentirajući podatke DZS-a, ministar financija Hrvatske, Marko Primorac, rekao je da je značajnom gospodarskom rastu prije svega pridonijela potrošnja kućanstava, a zatim i investicije, koje su dobrim dijelom pogonjene i ulaganjima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

S obzirom na to da se pozitivni pokazatelji u četvrtom kvartalu uvelike temelje na potrošnji građana i ulaganjima iz europskih sredstava, Primorac je ponovio da bi svi voljeli da gospodarski rast dominantno počiva na rastu izvoza, a i ocijenio da bi reformski procesi koji se provode u sklopu NPOO-a, ali i u okviru niza ministarstava, trebali pridonijeti stabilnijem poslovnom okruženju i atraktivnijoj ulagačkoj klimi.

Ministar je istaknuo i da je osam zemalja EU u zadnjem kvartalu zabilježen gospodarski pad, što se odražava i na sam gospodarski rast Hrvatske, posebno kada je riječ o najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, Njemačkoj i Italiji.

Kada je riječ o rastu od 2,8 posto u 2023., Primorac je istaknuo da su se time u potpunosti ostvarile projekcije Ministarstva financija.