Francuski parlament 21. srpnja usvojio je Zakon o zaštiti maloljetnika od rizika kojima ih izlaže korištenje društvenih mreža, kojim se mlađima od 15 godina zabranjuje pristup platformama poput TikToka, Instagrama i Snapchata. Francuska je tako postala prva članica Europske unije koja je donijela takvu zabranu. Zakonom je predviđena i zabrana korištenja mobitela u srednjim školama, koja bi trebala stupiti na snagu početkom nove školske godine.
Zakon je prethodno prihvatio Senat, a potom Nacionalna skupština s 279 glasova za i 81 protiv. O zakonu se još treba izjasniti francusko Ustavno vijeće.
Zabrana bi se uvodila u dvije faze. Djeca mlađa od 15 godina od 1. rujna više ne bi mogla otvarati nove račune, a od siječnja 2027. mjera bi se počela primjenjivati i na postojeće profile. Odgovornost za provjeru dobi korisnika i provedbu zabrane snosit će same platforme.
Francuska ministrica zadužena za digitalna pitanja Anne Le Hénanff smatra da je predviđeni rok realan jer alati za provjeru dobi već postoje, dok su dodatna rješenja još u razvoju.
– Tijekom četiri mjeseca svi ćemo u Francuskoj morati dokazati svoju dob. Ako je netko mlađi od 15 godina, račun će biti zatvoren – objasnila je ministrica, uvjeravajući javnost da će osobni podaci korisnika biti zaštićeni, izvijestio je The Guardian.
Francuska agencija za javno zdravstvo prošle je godine upozorila da društvene mreže poput TikToka, Snapchata i Instagrama štetno utječu na adolescente, osobito na djevojke, iako nisu jedini uzrok pogoršanja njihova mentalnog zdravlja. Iako su se oba doma francuskog parlamenta složila da je regulacija potrebna, razilazila su se oko načina njezine provedbe. Senat je predlagao sustav s dvije razine: potpuno ograničenje pristupa platformama koje bi bile označene kao štetne za razvoj djece te dopušten pristup ostalima uz roditeljsku suglasnost.
Na kraju je prihvaćena opća zabrana koju je zagovarala Nacionalna skupština. Dio zastupnika ljevice kritizirao ju je zbog načina provjere dobi, kratkih rokova za provedbu, mogućnosti zaobilaženja zabrane i rizika za privatnost korisnika. Zabrana se neće odnositi na internetske enciklopedije i obrazovne platforme, a zakon ne predviđa kazne za djecu ni njihove roditelje.
Ograničenja predložilo 20-ak zemalja
Ujedinjeno Kraljevstvo je već najavilo zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, ali ona još nije stupila na snagu. Britanska vlada najavila ju je 15. lipnja 2026., a primjena se očekuje u proljeće 2027.
Danska, Španjolska, Grčka i još neke europske zemlje također su najavile slične mjere, ali su one uglavnom još u pripremi ili će stupiti na snagu poslije.
Europska komisija predstavila je i aplikaciju za provjeru dobi koju posljednjih mjeseci testira nekoliko članica, uključujući Francusku. Ograničenja pristupa društvenim mrežama predložilo je ili već uvelo dvadesetak zemalja u svijetu.
Australija je prošloga prosinca postala prva država koja je od TikToka, YouTubea, Snapchata i drugih velikih platformi zatražila uklanjanje računa korisnika mlađih od 16 godina, uz visoke novčane kazne za platforme koje ne provedu zabranu.
Dok sve veći broj zemalja uvodi ili priprema ograničenja radi zaštite djece od štetnog utjecaja društvenih mreža, sličan prijedlog u Hrvatskoj nije dobio potporu vladajuće većine. Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece, koji je u saborsku proceduru uputio Klub zastupnika Možemo!, Vlada je odbila uz obrazloženje da nije jasno kako bi se zabrana provodila.
U Hrvatskoj je to larpurlartizam
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs u ožujku je kazao da dobna ograničenja treba uvoditi tek kada budu osigurani svi tehnički preduvjeti.
– Ovakav način da vi samo u zakonu kažete da je nešto zabranjeno, to je čisti larpurlartizam. Vi donesete odredbu, a da niste pritom rekli kako, je li to moguće, na koji način pristupiti tom problemu. To je donošenje akta iz populističkih razloga. Zbog toga odbijamo i ne slažemo se s tim – izjavio je Fuchs za HRT.
Prijedlog Možemo! predviđao je da djeca mlađa od 15 godina ne mogu koristiti društvene mreže bez izričite suglasnosti roditelja ili skrbnika. Ako bi im roditelji dopustili pristup, društvene mreže ne bi smjeli koristiti između 22 sata i osam sati ujutro.
Dob korisnika provjeravala bi se preko nadograđenog Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, odnosno sustava NIAS kojim se koriste i e-Građani, bez prikupljanja osobnih i biometrijskih podataka. Prijedlog je obuhvaćao i zabranu korištenja mobitela u osnovnim školama, filtriranje školskih mreža te stroža pravila za sprečavanje digitalnog nasilja.
Pročitajte još:
Vlada je prijedlog ocijenila nedovoljno razrađenim i neusklađenim s postojećim propisima. Ustvrdila je da bi provjera dobi mogla postati provediva tek nakon uvođenja europske digitalne lisnice, čija se puna primjena očekuje 2027. godine. Prijedlog je u Saboru podržao SDP, ali nije prošao glasovanje.
Za razliku od Hrvatske, Francuska se pak odlučila za ubrzanu provedbu zabrane.
– Francuska predvodi Europu kada je riječ o zaštiti naše djece i tinejdžera – poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u videosnimci objavljenoj na društvenim mrežama, nazvavši donošenje zakona velikim korakom naprijed.
