Europska komisija traži provjeru dobi na internetu do kraja godine

Europska komisija pozvala je države članice da već do kraja godine uvedu sustave za provjeru dobi na internetu, u sklopu šireg nastojanja da se djecu i mlade bolje zaštiti od štetnih sadržaja, ovisničkih algoritama i prekomjernog korištenja društvenih mreža.

Tema sigurnosti djece i mentalnog zdravlja mladih na društvenim mrežama otvorena je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje je Komisija naglasila da digitalni prostor mora postati sigurnije okruženje za maloljetnike.

Glenn Micallef, povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, upozorio je da sve veći broj adolescenata teško kontrolira vrijeme koje provodi na društvenim mrežama. Istaknuo je da Europska unija već ima jedan od najambicioznijih regulatornih okvira za zaštitu maloljetnika na internetu, ponajprije kroz Akt o digitalnim uslugama.

Na temelju tog akta već se vode postupci protiv velikih tehnoloških kompanija zbog sumnji da su njihove platforme dizajnirane tako da potiču ovisničko ponašanje ili da nisu dovoljno učinkovito spriječile pristup djeci mlađoj od propisane dobi.

Micallef je poručio da je Komisija pripremila sustav za provjeru dobi koji je sada dostupan državama članicama i platformama te pozvao članice da ga brzo uvedu, po mogućnosti do kraja ove godine.

Povjerenik je govorio i o odboru za sigurnost djece na internetu, u kojem sudjeluju stručnjaci za mentalno zdravlje i računalstvo, predstavnici udruga za prava djece i mladih te drugi stručnjaci. Taj odbor savjetuje predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen o mjerama za bolju zaštitu maloljetnika u digitalnom prostoru.

U raspravi je sudjelovao i hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, koji je poručio da Europa mora jasno reći kako ovisničkim algoritmima nema mjesta u digitalnom prostoru.

„Digitalni prostor treba štititi djecu, a ne poslovne modele tehnoloških kompanija”, rekao je Sokol.

Upozorio je da algoritmi danas analiziraju interese djece i nastavljaju im preporučivati slične sadržaje ako prepoznaju temu, junaka ili video koji ih posebno privlači. Prema njegovim riječima, cilj takvih sustava često nije dobrobit djeteta, nego povećanje angažmana i profita.

„Takve prakse moraju biti zabranjene”, poručio je Sokol.

On se zalaže za uvođenje jedinstvene europske digitalne dobne granice ispod koje bi pristup društvenim mrežama bio moguć samo uz izričito roditeljsko dopuštenje. Za djecu mlađu od 13 godina, smatra Sokol, pristup društvenim mrežama trebao bi biti zabranjen.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, koja se aktivno bavi pitanjem zaštite djece u digitalnom prostoru, naglasila je da digitalni prostor mora biti jednako siguran kao i fizički.

„Ono što nije dopušteno činiti offline, ne smije biti dopušteno ni online”, poručila je Glavak.

Prema njezinim riječima, to znači veću odgovornost velikih internetskih platformi, bolju zaštitu djece i mladih, veću transparentnost algoritama te učinkovitiju borbu protiv dezinformacija, prijevara i nezakonitog sadržaja.

Glavak ipak smatra da sama zabrana društvenih mreža nije najbolje rješenje. Umjesto toga, zalaže se za veću odgovornost platformi, jačanje medijske i digitalne pismenosti te edukaciju roditelja, učitelja i mladih.

„Ne smijemo dopustiti da algoritmi odgajaju našu djecu i da tehnološki napredak bude važniji od njihove dobrobiti. Međutim, nijedan zakon sam po sebi neće biti dovoljan. Djeci su potrebni prisutni roditelji, podrška škole i zajednice te okruženje koje će ih učiti zdravim navikama i odgovornom korištenju digitalnih tehnologija”, rekla je Glavak.

Dodala je da Europska unija kroz Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima postavlja jasna pravila i šalje poruku da zaštita građana mora biti ispred poslovnih interesa velikih platformi.

Postupci protiv Mete i TikToka, prema njezinim riječima, pokazuju da europska pravila nisu samo deklarativna, nego da se i provode. No zbog brzine tehnoloških promjena potrebno je kontinuirano prilagođavati zakonodavstvo i jačati suradnju regulatora, industrije, škola, roditelja i stručnjaka.

Rasprava u Europskom parlamentu pokazuje da se pitanje društvenih mreža sve manje promatra samo kao tehnološko ili potrošačko pitanje. Za Bruxelles ono sve više postaje pitanje javnog zdravlja, zaštite djece, odgovornosti platformi i granica poslovnih modela koji počivaju na zadržavanju pažnje korisnika.

Ako države članice doista uvedu provjeru dobi do kraja godine, to bi mogao biti jedan od konkretnijih koraka prema strožoj kontroli pristupa maloljetnika digitalnim platformama. No eurozastupnici upozoravaju da tehnička provjera dobi neće biti dovoljna ako se istodobno ne ograniče ovisnički dizajn, netransparentni algoritmi i prakse koje djecu pretvaraju u izvor podataka i angažmana.