Europski izbori: Otkrivene brojne obmane, no institucije su spremne suzbiti dezinformacije

Institucije EU-a sudjeluju u obrani europskih izbora od 6. do 9. lipnja od dezinformacija i manipulacije informacijama usmjerenih na europsku demokraciju, poručeno je iz Europske komisije povodom izbora za EU parlament.

Europski izbori vodeća su inicijativa europske demokracije. Kao što je dokumentirao npr. Europski opservatorij za digitalne medije, akteri dezinformiranja iz EU-a i izvan njega nastoje ugroziti integritet izbornog procesa, povjerenje u demokratske procese u cjelini te sijati podjele i polarizaciju u našim društvima. Prema Eurobarometru 81 posto građana EU-a slaže se da su vijesti ili informacije koje pogrešno prikazuju stvarnost ili su čak lažne – problem za demokraciju.

Pokušaji obmanjivanja građana

Institucije, nadležna tijela, akteri civilnog društva i provjeravatelji činjenica kao što su Europski opservatorij za digitalne medije, Europska mreža za standarde za provjeru činjenica i EUvsDisinfo posljednjih su mjeseci otkrili i otkrili brojne pokušaje zavaravanja glasača manipuliranim informacijama.

Akteri dezinformiranja pronašli su lažne informacije o tome kako glasovati, obeshrabrili građane da glasaju ili su pokušali sijati podjelu i polarizaciju prije glasovanja preuzimanjem istaknutih ili kontroverznih tema. Ponekad se ti pokušaji obmane sastoje od preplavljivanja informacijskog prostora obiljem lažnih i obmanjujućih informacija kako bi se otkrila javna rasprava. Kampanje manipulacije informacijama često se provode na vodećim političarima i čelnicima. Nekoliko europskih politika često je usmjereno na dezinformacije: potpora Ukrajini, europski zeleni plan, migracije.

Akteri dezinformiranja također su koristili mreže lažnih računa te lažne medijske kuće ili medijske kuće koje se lažno prikazuju kako bi manipulirali informacijskim okruženjem. Nedavna otkrića ESVD-a i nacionalnih tijela država članica EU-a uključuju operacije False Facade, Portal Kombat i Doppelgänger.

U nedavnom istražnom izvješću finskog softverskog poduzeća Check First pod nazivom „Operation Overload” zabilježeno je kako su sumnjivi računi stupili u kontakt s više od 800 provjeravatelja činjenica i medija u više od 75 zemalja kako bi ih se preopteretilo lažnim informacijama, iscrpilo njihove resurse i pokušalo ih uvjeriti da šire lažne informacije razotkrivanjem članaka.

Povećani napori za zaštitu EU-a od manipulacije informacijama

Iako prijetnje postoje, postoje i zajednički odgovori EU-a. Na temelju jasnog mandata političkog vodstva institucije EU-a godinama se suočavaju s izazovom koji proizlazi iz vanjske manipulacije informacijama i uplitanja, uključujući dezinformacije.

Ti se napori odvijaju u bliskoj suradnji i koordinaciji među institucijama te uz sudjelovanje širokog raspona drugih dionika, kao što su države članice EU-a, mediji i provjeravatelji činjenica te civilno društvo, radi razmjene uvida, iskustava i najboljih praksi te koordinacije odgovora.

Budući da je globalni predvodnik u rješavanju prijetnji povezanih sa stranim manipuliranjem informacijama i uplitanjem, EU blisko surađuje sa svojim partnerima istomišljenicima izvan EU-a putem foruma kao što je, među ostalim, mehanizam za brzi odgovor skupine G7. Kako bi se povećala otpornost na pokušaje vanjskog upletanja, EU je razvio namjenski paket instrumenata za borbu protiv vanjske manipulacije informacijama i upletanja, uključujući skup alata u rasponu od informiranosti o stanju i izgradnje otpornosti do zakonodavstva i diplomatskih poluga. Svi ti napori uvijek se odvijaju uz potpuno poštovanje temeljnih europskih vrijednosti, kao što su sloboda izražavanja i sloboda mišljenja.

„Naš sveobuhvatan odgovor na dezinformacije usmjeren je na sljedeće sastavnice: Razvoj politika za jačanje naših demokracija, čime se akterima u području dezinformacija otežava zloupotreba internetskih platformi te zaštita novinara i medijskog pluralizma; Podizanje svijesti o dezinformacijama te našoj pripravnosti i odgovoru; Izgradnja otpornosti društva na dezinformacije s pomoću medijske pismenosti i provjere činjenica; Suradnja s drugim institucijama, nacionalnim tijelima ili trećim stranama.“, poručeno je iz Europske komisije.

Institucije EU-a promiču nekoliko aktivnosti, uključujući kampanje za podizanje svijesti i inicijative za medijsku pismenost, kako bi se povećala otpornost društva na dezinformacije i manipulaciju informacijama.

Novo zakonodavstvo EU-a na snazi

Suzakonodavci su donijeli važno zakonodavstvo, kao što su Akt o digitalnim uslugama, Akt o umjetnoj inteligenciji i Akt o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju. Tijekom prethodnog mandata Posebni odbor Europskog parlamenta za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, također je ukazao na pitanje vanjskog uplitanja, uključujući dezinformacije te preporučio da cijelo društvo odigra svoju ulogu, među ostalim i nezakonodavnim mjerama, u borbi protiv tog uplitanja.

Aktom o digitalnim uslugama od platformi se zahtijeva da procijene i smanje rizike povezane sa zaštitom izbornih postupaka, kao što su dezinformacije, među ostalim putem sadržaja koji stvara umjetna inteligencija.

Akt o digitalnim uslugama već se u potpunosti primjenjuje i Komisija ga provodi u odnosu na takozvane „vrlo velike internetske platforme” (tj. one koje obuhvaćaju najmanje 45 milijuna korisnika u EU-u ili 10 posto stanovništva EU-a). U tom je kontekstu Komisija već pokrenula postupak protiv X-a i Mete – i za Instagram i Facebook – zbog mogućih kršenja Akta o digitalnim uslugama povezanih s integritetom izbora.

Kad je riječ o prevenciji, Komisija je u ožujku 2024. donijela izborne smjernice i podsjetila na mjere koje platforme moraju donijeti kako bi se osigurala usklađenost. Komisija je u travnju 2024. organizirala i dobrovoljno testiranje otpornosti na stres s tim imenovanim platformama, civilnim društvom i nacionalnim tijelima. Komisija je u stalnom dijalogu s platformama kako bi osigurala učinkovitu provedbu i usklađenost s Aktom o digitalnim uslugama, poručeno je u vezi izbora.