Trenutačna razina inflacije ponajprije je posljedica energetskih šokova izazvanih sukobima na Bliskom istoku, a ključno je spriječiti njihovo prelijevanje na cijene hrane i usluga, izjavio je u utorak guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman, prenosi Hina.
HNB očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti za 2,4 posto, što je približno dva i pol puta više od prognoziranog prosječnog rasta europodručja.
Inflacija bi u Hrvatskoj trebala iznositi oko četiri posto, a u europodručju oko tri posto. Razlika između hrvatske i prosječne inflacije u europodručju pritom se postupno smanjuje, rekao je Žigman.
Glavni rizici za gospodarski rast proizlaze iz geopolitičkih okolnosti, ponajprije ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku. Sukobi snažno utječu na cijene energije, a time i na ukupnu inflaciju.
Iako je neizvjesnost i dalje velika, u HNB-u očekuju da bi se cijene energije tijekom iduće godine trebale stabilizirati. To se posebno odnosi na cijene naftnih derivata, koje ove godine rastu znatno brže od cijena sirove nafte.
Zaustavljen rast cijena hrane
Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je ubrzala na 4,2 posto, mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, ponajprije zbog rasta cijena naftnih derivata.
Žigman je, međutim, istaknuo da je rast cijena hrane potpuno zaustavljen, dok se kod cijena usluga primjećuje određeno usporavanje. Očekuje da cijene usluga više neće rasti tempom zabilježenim prethodnih godina.
Kod hrane se do kraja godine očekuje nastavak trenutačnih kretanja, iako klimatski utjecaji i dalje predstavljaju značajan izvor neizvjesnosti. Daljnje kretanje cijena ovisit će ponajprije o potražnji, za koju HNB ne očekuje da će pretjerano rasti, među ostalim i zbog postupne stabilizacije rasta plaća.
Žigman je komentirao i mogućnost novog podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke. Gospodarski rast europodručja u prvoj polovini godine bio je bolji od očekivanja, zbog čega je ESB povećao projekciju ovogodišnjeg rasta s 0,8 na 0,9 posto, a prognozu za 2027. s 1,2 na 1,4 posto.
Moguće povećanje kamata na depozite poslovnih banaka kod središnjih banaka ovisit će o daljnjem kretanju inflacije, cijena energije i naftnih derivata.
„Važno nam je da se energetski šokovi ne presele na cijene hrane i usluga te da se inflacija koju sada imamo ne ukorijeni. Trebala bi ostati tranzicijska kako bismo već sljedeće godine vidjeli njezino smanjenje i povratak na prijašnju putanju“, rekao je Žigman.
Naglasio je da ESB odluke o kamatnim stopama donosi na temelju podataka dostupnih u vrijeme sastanka Upravnog vijeća. Sljedeći sastanak predviđen je za listopad.
Deficit i javni dug moraju ostati unutar kriterija
Govoreći o mogućem utjecaju novih državnih intervencija u cijene energije na proračun, Žigman je rekao da Vlada u svojim projekcijama nastoji zadržati deficit ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda, a udio javnog duga ispod 60 posto BDP-a.
„Zadržavanje Hrvatske unutar maastrichtskih kriterija ključno je za očuvanje hrvatskog investicijskog kreditnog rejtinga“, istaknuo je.
Prema njegovoj ocjeni, Ministarstvo financija u postojećim okolnostima čini sve što može kako bi stabiliziralo cijene i usporilo inflaciju.
Žigman se složio i s ocjenom predsjednika Republike Zorana Milanovića da se za trenutačnu inflaciju ne može okriviti samo jedna osoba ili institucija.
HNB, Vlada i ostali nositelji ekonomske politike mogu svojim instrumentima djelovati na opću razinu cijena, ali ne mogu određivati potražnju za pojedinim proizvodima niti iznose koje su građani spremni platiti.
Ne mogu izravno spriječiti ni pojedine trgovce i proizvođače da iskoriste nedostatak konkurencije na određenom tržištu ili geografskom području i podignu cijene do razine koja utječe na ukupnu inflaciju.
„Tu možemo govoriti o pojedinačnim slučajevima. Kada je riječ o makroekonomskom dijelu, Vlada i HNB, zajedno s ESB-om, čine ono što mogu“, zaključio je Žigman.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule rekao je da su glavni Vladini gospodarski ciljevi za iduću godinu smanjenje inflacije, očuvanje gospodarskog rasta i fiskalne discipline te ublažavanje posljedica geopolitičkih rizika i visokih cijena energije.
Hrvatska, prema njegovim riječima, prolazi kroz iznimno dugu uzlaznu fazu gospodarskog ciklusa koja, uz iznimku četiri pandemijska tromjesečja, traje više od deset godina. Očekuje da će rast i dalje biti znatno snažniji od prosjeka Europske unije i europodručja.
Deficit državnog proračuna u ovoj i idućim godinama trebao bi ostati ispod tri posto BDP-a, dok bi se udio javnog duga trebao nastaviti smanjivati.
Bule je podsjetio da su državna izdvajanja povezana s pandemijom, potresima i energetskom krizom u posljednjih šest godina premašila 20 milijardi eura. Dodatni pritisak stvaraju i veća ulaganja u obranu zbog geopolitičkih napetosti.
Pročitajte još:
Inflacija bi do kraja godine trebala konvergirati prosjeku EU-a i europodručja, dok bi se tijekom iduće godine mogla vratiti prema ciljanoj razini od oko dva posto.
Bule je istaknuo da se visoke cijene energenata zasad nisu prelile na ostatak potrošačke košarice, što prema njegovoj ocjeni pokazuje da Vladine mjere daju rezultate.
„Prvi zadatak energetskih mjera jest spriječiti prelijevanje visokih cijena dizela, struje i plina na ostatak gospodarstva. U tome uspijevamo“, rekao je Bule.
