Predstavnici američke i europske središnje banke upozorili su da bi novi rast cijena energije mogao zadržati inflaciju iznad ciljanih razina dulje nego što se očekivalo, otežavajući snižavanje kamatnih stopa i ugrožavajući gospodarski rast.
Predsjednica podružnice američkih Federalnih rezervi u Bostonu Susan Collins poručila je da je povećana vjerojatnost scenarija u kojem inflacija ostaje osjetno iznad Fedova cilja od dva posto.
Collins je time objasnila svoju potporu prošlotjednom povećanju ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda. Smatra da će nešto restriktivnija monetarna politika pomoći da se inflacija trajno vrati prema ciljanoj razini.
Iako trenutačno nema pravo glasa u Saveznom odboru za otvoreno tržište (FOMC), Collins sudjeluje na sastancima i u raspravama koje oblikuju američku monetarnu politiku. Tijekom 2025. godine, kada je podružnica Feda u Bostonu imala glasačko pravo, podržala je sve odluke većine, uključujući zadržavanje stopa u srpnju te njihovo smanjenje u rujnu, listopadu i prosincu.
Procjena rizika u međuvremenu se promijenila. Collins sada smatra da su se povećali rizici od daljnjeg rasta cijena, dok američko tržište rada istodobno izgleda otpornije. Stopa nezaposlenosti i dalje je niska, što Fedu ostavlja više prostora da se usredotoči na stabilizaciju cijena bez straha od naglog pogoršanja zaposlenosti.
Američka inflacija iznad cilja traje već pet i pol godina. Upravo zato Collins smatra da bi monetarna politika sada trebala dati prednost njezinu pravodobnom vraćanju prema dva posto.
Financijska tržišta podijeljena su oko sljedećeg poteza Feda. Prema alatu FedWatch američke burzovne grupacije CME, oko 53,1 posto tržišnih sudionika očekuje da će središnja banka na listopadskom sastanku ponovno povećati kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova.

Novi energetski šok prijeti i europodručju
Slično upozorenje stiglo je iz Europske središnje banke. Član Izvršnog odbora ESB-a Philip R. Lane izjavio je da bi drugi val poskupljenja energije mogao zadržati europsku inflaciju povišenom dulje nego što se očekivalo.
ESB predviđa rastući pritisak na cijene hrane, električne energije, drugih energenata i robe. Ako se energetski šok tijekom jeseni pokaže snažnijim i dugotrajnijim od očekivanog, mogao bi dodatno usporiti gospodarstvo europodručja.
Više cijene energije istodobno povećavaju troškove proizvodnje i prijevoza, smanjuju raspoloživi dohodak kućanstava te ograničavaju osobnu potrošnju. Središnje banke zbog toga se suočavaju s posebno nezgodnom kombinacijom slabijeg gospodarskog rasta i tvrdoglavo visoke inflacije.
Osnovna prognoza ESB-a trenutačno se oslanja na cijene na terminskim tržištima nafte i plina. One upućuju na mogućnost ublažavanja energetskog poremećaja do kraja godine, iako se ne očekuje potpuni povratak na ranije stanje.
Pročitajte još:
Lane je upozorio da je takva prognoza vrlo neizvjesna. Produženje sukoba, novi poremećaji u opskrbi ili daljnji rast troškova prijevoza energenata mogli bi cijene zadržati na visokim razinama i tijekom iduće godine.
Poruke iz Feda i ESB-a pokazuju da se monetarna politika ponovno okreće borbi protiv inflacije. Nakon razdoblja u kojem su tržišta očekivala nastavak smanjivanja kamatnih stopa, novi energetski šok povećava mogućnost da će stope dulje ostati visoke, a u SAD-u možda i dodatno rasti.













