EU iz Kine najviše uvozila telekomunikacijsku opremu u 2023.

Robni deficit Europske unije s Kinom iznosio je 291 milijardu eura u 2023. godini, što je za 106 milijardi eura ili 27 posto manje nego u 2022., podaci su statističkog ureda Europske unije, Eurostata.

Istodobno, iz Kine se najviše uvozila roba u EU, čak 20,5 posto, a bila je na trećem mjestu među zemljama u koje se iz EU-a izvozila roba. Izvoz u Kinu činio je 8,8 posto ukupnog izvoza izvan EU.

Europska unije je lani iz Kine najviše uvozila telekomunikacijsku opremu, ali ipak manje nego u godini prije. U 2023. je uvezena telekomunikacijska oprema u vrijednosti 56,3 milijarde eura, dok je u 2022. uvezeno robe u vrijednosti 63,1 milijardu eura.

Prema Eurostatu, na drugom mjestu po uvozu bili su električni strojevi i aparati, vrijednosti 36,5 milijardi eura, a na trećem strojevi za automatsku obradu podataka, 36 milijardi eura.

Najveći porast uvoza u prošloj godini zabilježen je kod automobila i motornih vozila, 3,5 milijardi eura, za 36,7 posto više nego u 2022. godini. Najveći pad uvoza zabilježen je kod spojeva koji se koriste kao katalizatori u kemijskim reakcijama. Njihov uvoz bio je manji za 13 milijardi eura ili 45,4 posto u odnosu na godinu prije.

U 2023. među državama članicama EU-a, Nizozemska je bila najveći uvoznik robe iz Kine, a Njemačka je bila najveći izvoznik robe u Kinu.

Između 2013. i 2023. robni deficit EU-a s Kinom varirao je između 104 milijarde eura u 2013. i 397 milijardi eura u 2022., što je najveća vrijednost u tom desetljeću.