Europski revizorski sud (ECA) nedavno je zaključio kako europski planovi o stvaranju energetskih zajednica u koje bi se uključivali građani, lokalne vlasti i male tvrtke napreduju sporije od željenog zbog nejasnoća u zakonskim rješenjima te nedovoljno informacija i potpore.
Od 2019. Europska unija omogućuje građanima da sami proizvode energiju, dijele je i njome trguju. Svojevrsna energetska demokratizacija naišla je na niz zapreka iza kojih stoje nedovoljno agilni nacionalni regulatori i interesi velikih proizvođača energije.
Jedan od EU ciljeva bio je da svaka općina u EU s više od 10 tisuća stanovnika do 2025. dobije barem jednu energetsku zajednicu.
Prema izvješću Europske komisije iz studenoga prošle godine, dotad je bilo registrirano više od osam tisuća energetskih zajednica, no napredak nije bio ravnomjeran. U Hrvatskoj su u tome trenutku bile registrirane tri iako nijedna nije još bila profunkcionirala.
To se promijenilo u lipnju ove godine kada je profunkcionirala prva, a to je Energetska zajednica Špičkovina u okviru tamošnjeg dobrovoljnog vatrogasnog društva.
Spor napredak u Hrvatskoj, a i šire, će biti tema međunarodne konferencije o energetskim zajednicama koja se održava 24. i 25. rujna u Bolu na Braču. Tamo će se okupiti predstavnici domaćih energetskih zajednica i onih iz Europe, kao i institucija koje postavljaju i provode pravila za građansku energiju.
Cilj je povezati iskustva iz prakse s institucijama i otvoriti razgovor o konkretnim koracima koji mogu ubrzati razvoj energetskih zajednica.
Konferencija je zapravo namijenjena građanima, energetskim zajednicama i zadrugama, gradovima, općinama, županijama, razvojnim organizacijama i ostalima koji rade na razvoju lokalnih energetskih projekata.
Izvor: ZEZ, autor: Bojan-Haron Markičević
U zadnjem izvješću EU-a o stanju energetske unije za Hrvatsku se, uz ostalo, preporuča pojednostavljenje i bolju usklađenost u postupcima za pokretanje energetskih zajednica. EU se izvorno nadao da bi na energetske zajednice moglo do 2030. otpadati 21 posto europskih kapaciteta za proizvodnju energije iz vjetra i Sunca.
Jedna od važnih zapreka je omogućavanje raspodjele energije i priključenje na elektroenergetsku mrežu.
U jednom slučaju u Nizozemskoj energetska je zajednica platila depozit za stavljanje na listu čekanja za priključenje na elektroenergetsku mrežu, a kada su pokušali spojiti solarnu elektranu u blizini grada Edea naletjeli su na zapreke jer je operator mreže odbio dodijeliti priključak zbog navodno već postojećeg prevelikog kapaciteta na mreži.
U zabočkom naselju Špičkovina od 1. lipnja je u funkciji prva energetska zajednica u Hrvatskoj čiji članovi međusobno dijele električnu energiju proizvedenu iz zajedničke sunčane elektrane.
Elektrana je postavljena na krovu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Špičkovina, a njezinu proizvodnju koristi 17 članova zajednice, odnosno građani, dobrovoljni vatrogasci, jedan mikropoduzetnik i DVD Špičkovina. Električna energija proizvedena u sunčanoj elektrani raspodjeljuje se među članovima prema unaprijed utvrđenom modelu, a prve uštede su trebale biti vidljive već na računima za električnu energiju od srpnja.
U Hrvatskoj je problem i pitanje oblika registriranja energetskih zajednica.
Foto: Pixabay.com
Kako je u razgovoru za Financije.hr pojasnio prije više mjeseci Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge ZEZ, postoje energetske zajednice građana i zajednice obnovljive energije. Dok je procedura za prve bila dosta složena u praksi, kod druge se zaostajalo uopće u definiranju potrebnih koraka.
Čačić će biti sudionik i konferencije u Bolu.
“Europske direktive nama kao građanima daju pravo da proizvodimo, trošimo, pohranjujemo i prodajemo vlastitu obnovljivu energiju te da se udružujemo u zajednice obnovljive energije. Sada je ključno osigurati da se prava koja europski okvir daje građanima mogu jednostavno i stvarno ostvarivati i u praksi”, poručio je.
Ivan Zaković iz otočne energetske zadruge Apsyrtides također je pozvao institucije da stvore jednostavne, jasne i provedive uvjete za zaživljavanje energetskih zajednica. Pritom jedan model neće odgovarati svima.
Po riječima Kristine Mudronje, savjetnice na projektu Apollo koji povezuje iskustva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, energetske zajednice trebaju nastajati u skladu s potrebama, resursima i mogućnostima područja u kojem djeluju, bilo da je riječ o otoku, gradu, ruralnoj sredini ili skupini javnih ustanova.
Prvi dan bolske konferencije donijet će rasprave o pogledu na temu iz kuta EU-a te hrvatskoj provedbi i regulatornom okviru. Drugog dana fokus će biti na konkretnim lokalnim situacijama.
Bit će predstavljeni različiti modeli – od građanskog ulaganja u zajedničku elektranu i energetske zajednice osam gradova i općina, do otočne energetske zadruge, jedne od prvih registriranih energetskih zajednica građana u Hrvatskoj te malog lokalnog projekta pokrenutog oko javnog krova. Nakon toga slijedit će primjeri iz Slovenije, Grčke, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Pročitajte još:
ECA je pozvao Europsku komisiju da pojednostavni pravila, omogući poticaje za građane i ranjiva kućanstva i podrži rješenja za pohranu energije jer bi u suprotnom građanska energetska revolucija mogla ostati tek obećanje.
Sada je očito stigao i trenutak kada i Hrvatska može napraviti iskorak ako se dobro razumiju i usklade zainteresirani dionici, a ponajprije aktivni sudionici projekata i inicijativa energetskih zajednica i predstavnici nadležnih javnih tijeka koja trebaju olakšati provedbu.
