Američki dolar tijekom protekle godine zadržao je vrijednost unatoč brojnim prognozama o dubljem padu, no ispod površine događaju se važne promjene u tokovima kapitala koje bi ga dugoročno mogle učiniti rizičnijom valutom.
Indeks američke središnje banke, koji prati vrijednost dolara prema drugim vodećim valutama, gotovo se nije promijenio, dok je volatilnost na deviznim tržištima pala na najniže razine u posljednjih nekoliko godina.
Ipak, struktura stranog kapitala koji ulazi u SAD znatno se mijenja. Inozemna potražnja za američkim državnim dugom slabi, dok interes za američke dionice snažno raste.
U 12 mjeseci zaključno s ožujkom 2026. SAD je privukao više od 600 milijardi dolara neto priljeva u dionice. To je bio rekordan iznos i približno dvostruko veći od priljeva u državne i agencijske obveznice.
Razlika između ulaganja u američke dionice i dužničke vrijednosne papire bila je najveća otkad postoje podaci.
Slabije javne financije, snažnije kompanije
Promjena dijelom odražava razliku između stanja američkih javnih financija i korporativnog sektora.
Fiskalna pozicija SAD-a slabi, dok profitabilnost američkih kompanija raste. Razvoj umjetne inteligencije mogao bi dodatno povećati tu razliku jer tehnološke kompanije postaju bogatije, dok istodobno raste pritisak na države da povećavaju javnu potrošnju i preraspodjelu prihoda.
No strani kapital u američke dionice ne privlače samo očekivani prinosi od umjetne inteligencije. Važnu ulogu ima i sve jednostavniji pristup američkom tržištu.
Smanjenje prepreka za trgovanje povećalo je interes brojnih malih ulagača, od južnokorejskih investitora poznatih kao seohak gaemi, odnosno „zapadni mravi“, do japanskih kućanstava.
SAD bi se mogao nalaziti tek na početku vala financijskih inovacija koje bi dodatno pojačale taj trend.
Stablecoini i tokenizacija šire doseg dolara
Amerika predvodi primjenu blockchain tehnologije u modernizaciji financijske infrastrukture, od platnih sustava do tokenizirane imovine.
Cilj je promijeniti način kretanja novca i proširiti pristup američkom dolaru, financijskim uslugama i tržištima kapitala.
Stablecoini bi mogli dodatno učvrstiti dominaciju dolara u plaćanjima jer omogućuju korištenje digitalnih dolarskih instrumenata svima koji imaju pristup internetu.
Mogli bi služiti i kao sredstvo namire za imovinu koja se trguje na blockchainu, uz tržišta otvorena 24 sata dnevno i bržu namiru transakcija.
Ako kapital, poput vode, prirodno bira put najmanjeg otpora, tada bi mogao sve više pritjecati na američko tržište jer SAD ubrzano uklanja prepreke za plaćanja i ulaganja.
Dosadašnji razvoj može se promatrati kao svojevrsna zamjena. Geopolitičko vodstvo, koje je desetljećima privlačilo kapital u američki dug, sve se više zamjenjuje tehnološkim vodstvom koje kapital privlači u američke dionice.
Slabija potražnja za dugoročnim američkim državnim obveznicama mogla bi se barem djelomično nadoknaditi većom kupnjom dionica.
Dolar bi mogao izgubiti ulogu zaštite u krizama
Takva promjena donosi nekoliko važnih rizika.
Prvi je mogućnost da dolar više ne bude jednako učinkovita zaštita u razdobljima tržišnih padova.
Potražnja za američkim državnim obveznicama tradicionalno je bila protuciklička. Kada su padale cijene rizične imovine, investitori su kupovali američke obveznice, čime su podupirali i vrijednost dolara.
Prelazak prema cikličnijem financiranju, snažnije oslonjenom na ulaganja malih ulagača u dionice, mogao bi promijeniti takav obrazac.
Dolar bi postao osjetljiviji na rezultate tehnoloških kompanija i razvoj umjetne inteligencije te bi imao veću vjerojatnost pada tijekom šire korekcije na tržištima.
Japan bi mogao povlačiti kapital iz SAD-a
Drugi je rizik mogućnost da pojedine zemlje počnu vraćati veći dio kapitala na domaća tržišta.
Japan bi mogao biti prvi pokazatelj takve promjene. Vlada Sanae Takaichi planira snažniji model gospodarskog rasta temeljen na ulaganjima.
Kako bi financirala takvu strategiju i potaknula povrat kapitala, japanska bi vlada mogla poticati državne mirovinske fondove da promijene ciljanu strukturu imovine te prilagoditi porezne poticaje za male ulagače.
I japanski mirovinski fondovi i kućanstva posljednjih su godina bili veliki kupci američkih dionica.
Njihov povratak na domaće tržište mogao bi smanjiti jedan od važnih izvora potražnje za američkom imovinom.
Azijske valute među najpodcjenjenijima
Treći je rizik povezan s činjenicom da su devizni tečajevi relativne cijene. Snažan dolar istodobno znači slabost drugih valuta.
Prema modelima Deutsche Banka, čak šest od deset trenutačno najpodcjenjenijih valuta nalazi se u Aziji.
Među njima su valute nekih od najvećih industrijskih i demografskih sila, uključujući Japan, Južnu Koreju, Kinu i Indiju.
Moguće je da su te zemlje dosegnule granicu tolerancije prema daljnjem slabljenju svojih valuta, što bi moglo potaknuti promjene monetarne i gospodarske politike.
Kina olakšava međunarodnu uporabu renminbija
Dok SAD otvara pristup dolarskoj imovini, Kina istodobno postupno ublažava ograničenja povezana s renminbijem.
Peking nastoji internacionalizirati svoju valutu tako što olakšava zaduživanje u renminbijima izvan kineskih granica.
Istodobno privlačenje kapitala prema američkim dionicama i širenje upotrebe kineske valute mogli bi označiti početak dugoročnije borbe za utjecaj na globalnim deviznim tržištima.
Pročitajte još:
Dolar se zasad pokazao otpornijim nego što su mnogi očekivali. No njegova stabilnost sve se manje oslanja na tradicionalnu potražnju za sigurnim američkim državnim dugom, a sve više na tehnološki sektor, umjetnu inteligenciju i lakši pristup američkim dionicama.
To može još neko vrijeme održavati snažan priljev kapitala u SAD, ali istodobno znači da bi vrijednost dolara u budućnosti mogla biti znatno osjetljivija na padove Wall Streeta i promjene raspoloženja prema američkim tehnološkim kompanijama.
