Europska središnja banka pokrenula je Pontes, sustav koji bankama omogućuje namiru transakcija s tokeniziranom imovinom u novcu središnje banke. Dok je veleprodajna verzija digitalnog eura već ušla u financijsku praksu, digitalni euro za građane i trgovce još čeka politički dogovor i promjene europskih propisa.
Digitalni euro u ponedjeljak je napravio prvi konkretan korak izvan istraživačkih projekata i testnih okruženja. Europska središnja banka pokrenula je platformu Pontes, preko koje banke mogu obavljati plaćanja i namirivati transakcije evidentirane na privatnim distribuiranim digitalnim knjigama.
Sustav je počeo raditi u 9.15 sati, a među prvim korisnicima nalazi se 13 banaka, uključujući Deutsche Bank, Santander i Société Générale. U projekt su uključena i četiri operatora infrastrukture temeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa, među kojima su Clearstream, koji je u vlasništvu Deutsche Börse, i litavski fintech Axiology.
Pokretanjem Pontesa ESB pokušava povezati tradicionalnu europsku financijsku infrastrukturu s tržištem tokenizirane imovine, ali i ponuditi alternativu privatnim stablecoinima, od kojih je većina vezana uz američki dolar.
Veleprodajni digitalni euro nije isto što i digitalni novac koji bi građani jednoga dana mogli držati u elektroničkom novčaniku i koristiti za kupnju u trgovinama. Pontes je namijenjen bankama i drugim financijskim institucijama te služi za namiru velikih transakcija u novcu središnje banke.
Tokenizacija podrazumijeva stvaranje digitalnog zapisa određene imovine, poput obveznice, fonda, bankovnog depozita ili nekog drugog financijskog instrumenta. Takvom imovinom može se trgovati na sustavima utemeljenima na tehnologiji distribuiranog zapisa, odnosno DLT-u, koja omogućuje da više sudionika istodobno raspolaže usklađenom evidencijom transakcija.
Problem nastaje u završnom dijelu posla. Tokenizirana obveznica može promijeniti vlasnika na privatnoj digitalnoj platformi, ali je za prijenos novca i dovršetak transakcije i dalje potrebno sigurno sredstvo namire. Pontes zato povezuje privatne DLT platforme s postojećom infrastrukturom Eurosustava za međubankovna plaćanja.
Time bi se trebalo omogućiti da se prijenos tokenizirane imovine i plaćanje obave gotovo istodobno, uz smanjenje rizika da jedna strana ispuni svoju obvezu, a druga to ne učini.
ECB želi spriječiti dominaciju dolarskih stablecoina
Iza tehnološkog projekta nalazi se i širi politički cilj. ESB upozorava da bi masovno korištenje stablecoina vezanih uz američki dolar moglo oslabiti monetarnu suverenost europodručja.
Većina globalnog tržišta stablecoina denominirana je u dolarima, dok euro ima tek malen udio. Ako bi se tokenizirana trgovina vrijednosnim papirima, fondovima i drugom imovinom u Europi počela dominantno namirivati privatnim dolarskim tokenima, europske financijske institucije postale bi još ovisnije o američkoj valuti i infrastrukturi.
Europske institucije sličan rizik vide i u snažnoj prisutnosti američkih platnih kompanija poput Vise, Mastercarda i PayPala. Njihova dominacija ne predstavlja samo tržišno pitanje, nego i potencijalnu geopolitičku ranjivost u slučaju sankcija, trgovinskih sukoba ili političkih pritisaka.
Pontes bi europskim bankama trebao omogućiti korištenje novih tehnoloških rješenja bez odricanja od novca središnje banke kao najsigurnijeg sredstva namire.
Član Izvršnog odbora ESB-a Piero Cipollone poručio je da Pontes u europski ekosustav tokeniziranih financija donosi stabilnost i povjerenje povezano s novcem središnje banke. Prema ranijem objašnjenju ESB-a, novac središnje banke ne nosi kreditni ni likvidnosni rizik te može ostati zajedničko sidro financijskog sustava i kada se trgovanje preseli na nove tehnološke platforme.
Sustav bi trebao raditi neprekidno
Pontes će u početnoj fazi raditi od 8 do 16 sati prema srednjoeuropskom vremenu. Plan je postupno uključivati dodatne banke i operatore digitalnih platformi, a do 2028. omogućiti rad 24 sata dnevno tijekom cijele godine.
To je važno jer tokenizirana tržišta, slično tržištu kriptoimovine, ne poznaju tradicionalno radno vrijeme burzi i sustava za namiru. Ako Europa želi razviti konkurentno tržište digitalne imovine, infrastruktura plaćanja morat će biti dostupna i izvan uobičajenih bankarskih termina.
ESB će pritom postati jedan od prvih izravnih korisnika novog sustava. Središnja banka najavila je da će manji dio vlastitih sredstava uložiti u tokenizirane vrijednosne papire kako bi stekla praktično iskustvo s tehnologijom distribuiranog zapisa.
To ne znači da će ESB kupovati bitcoin, kriptovalute ili privatne stablecoine poput Tethera. Riječ je o digitalnim verzijama tradicionalnih financijskih instrumenata, primjerice obveznica, koje će ESB držati u portfelju koji nije povezan s provođenjem monetarne politike.
Građanski digitalni euro još čeka zakonodavce
Dok je ESB mogao pokrenuti veleprodajni sustav na temelju postojećih ovlasti, digitalni euro namijenjen građanima i trgovcima zahtijeva izmjene europskog zakonodavstva.
O konačnom pravnom okviru trenutačno raspravljaju Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija, a politički dogovor očekuje se do kraja godine. Testiranje maloprodajne tehnologije trebalo bi početi 2027., dok ESB želi omogućiti širu uporabu digitalnog eura do 2029. godine.
Maloprodajni digitalni euro trebao bi biti elektronička inačica gotovine koju izdaje središnja banka. Građani bi ga mogli koristiti za plaćanja među sobom te u fizičkim i internetskim trgovinama, bez potrebe da se oslanjaju isključivo na novac poslovnih banaka ili privatne platne platforme.
Dio europskih banaka prema projektu je skeptičan jer strahuju da bi građani mogli prebacivati depozite s bankovnih računa u digitalni euro. To bi bankama moglo smanjiti stabilan izvor financiranja i povećati njihove troškove, osobito u kriznim razdobljima.
Pročitajte još:
Veleprodajni digitalni euro nailazi na manje otpora jer bankama ne oduzima depozite, nego im omogućuje sigurnije i brže poslovanje na tržištu tokenizirane imovine. Upravo bi zato Pontes mogao postati važniji za europsko financijsko tržište mnogo prije nego što građani dobiju vlastite digitalne eure.
Pokretanje sustava pokazuje i da se rasprava o digitalnom euru više ne odnosi samo na budućnost gotovine. Europa njime pokušava izgraditi vlastitu infrastrukturu za financijska tržišta koja se ubrzano sele na programabilne digitalne platforme i spriječiti da se njihov razvoj u potpunosti osloni na privatni kapital i američki dolar.
