Dan žena: Borba za jednakost se nastavlja – žene u svijetu i dalje manje plaćene

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka svake godine i toga dana obilježavaju se gospodarska, politička i društvena dostignuća žena. Nastao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvoga svjetskog rata. Prvi Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.

No, žene danas, sudeći prema najnovijim istraživanjima, i dalje su nezadovoljne financijskim uslugama, zdravstvenom skrbi koja im je dostupna te s robom široke potrošnje. Unatoč tome što žene upravljaju s gotovo 32 bilijuna dolara za potrošnju na globalnoj razini te što će, prema Nielsenu, u sljedećih pet godina kontrolirati 75 posto diskrecijske potrošnje diljem svijeta, tvrtke i dalje ne zadovoljavaju jedinstvene potrebe žena, pokazuje najnovije globalno istraživanje Boston Consulting Group (BCG).

Istraživanje pokazuje i da tvrtke koje ne razvijaju proizvode i usluge izričito namijenjene ženama gube novac. Izvještaj je otkrio i kako žene ne vjeruju da su im omogućeni proizvodi i usluge koji zadovoljavaju njihove potrebe, pogotovo u ključnim segmentima poput robe široke potrošnje, zdravstva i financijskih usluga.

“Tvrtkama u područjima zdravstva, financijskih usluga i robe široke potrošnje ovo predstavlja poziv na buđenje. Žene upravljaju većinom potrošnje kućanstava, no njihove se potrebe i dalje ne zadovoljavaju. Iako može biti iznenađujuće da su žene nezadovoljne proizvodima i uslugama koje su im dostupne, tvrtke koje naprave proaktivne korake kako bi riješile ovaj jaz imaju jedinstvenu priliku za rast poslovanja i poticanje snažnije vjernosti potrošačica” rekla je Beth Viner, direktorica i partnerica u BCG X, te koautorica izvještaja.

Iako su žene diljem svijeta zaslužne za donošenje većine odluka o zdravstvenoj skrbi – od 66 posto u Indiji do 83 posto u Njemačkoj i Francuskoj – samo 41 posto ispitanica se slaže da postoji dovoljno usluga za rješavanje njihovih specifičnih zdravstvenih briga. Ocjene medicinskog liječenja i interakcija s osiguravateljima u zdravstvu su također niske: 44 posto i 37 posto.

Kako bi se popravilo stanje u ovim područjima, važno je razumjeti svojstva skrbi koja žene prioritiziraju a to su kvaliteta skrbi koja je prema izvješću BCG-a važna za 87 posto ispitanica, zatim pravovremeni termini i priuštivost (oba 82 posto), dostupnost mjesta za obavljanja usluge te poštena i nepristrana skrb bez predrasuda (oba po 76 posto).

Unatoč tomu što žene pridaju pet bilijuna dolara globalnom bogatstvu svake godine, one doživljavaju značajne raskorake u tome koliko dostupni proizvodi i usluge ispunjavaju njihove potrebe. Žene su, u prosjeku, više zabrinute oko financijskog utjecaja važnih životnih događaja od muškaraca, po pitanju duga devet postotnih bodova, a planiranja mirovine osam bodova.

„Brige se mijenjaju kroz životne faze: žene generacije Z i milenijalke nezaposlenost ističu kao svoju glavnu brigu, dok je ženama generacije X važnije planiranje umirovljenja, a baby boomericama su glavna briga troškovi skrbi za starije. No, u većini ovih faza, žene se više brinu oko financijskih problema nego muškarci“, navodi se u izvješću.

Žene isto tako izražavaju manje samopouzdanja u svoje financijske sposobnosti nego muškarci. Prema ispitanicima generacije boomera, žene svoje vještine i znanja za učinkovito upravljanje financijama smatraju manjim za čak osam postotnih bodova u usporedbi s muškarcima.

I tvrtke koje proizvode robe široke potrošnje imaju značajnu priliku za poboljšanje neispunjenih potreba žena diljem svih proučavanih tržišta. Na primjer, žene u SAD-u su godišnje spremne potrošiti 15 posto više za odjeću i modne dodatke veće kvalitete što je čak 228 dolara po osobi svake godine. Također, potrošile bi 15 posto više za sigurnije sportske i fitness proizvode, što bi iznosilo 123 dolara više svake godine.

“Uz to da se treba osigurati poželjnost, održivost i izvedivost novog poslovanja, brendova i proizvoda namijenjenim potrebama žena, još jedan ključan faktor je zastupanje. Za uspjeh je potrebno imati žene na svim razinama organizacije, posebice u vodećim pozicijama, koje iz prve ruke pridonose razumijevanju proživljenih iskustava žena i mogu intrinzično razumjeti potrebe žena koje nisu ispunjene te kako ih riješiti,” ističe Lucija Vidiš-Roić iz BCG-a.

Što žene rade za “svoj dan”?

Ako je slatko vaš guilty pleasure, počastite se ovog vikenda čokoladnim pralinama kojih smo, prema privremenim podacima, u 2023. proizveli ukupno 2.587 tona, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Izlazak s prijateljicama ili dragom osobom u restoran isto može biti način obilježavanja ovog dana, no cijene u restoranima i kafićima u 2024. u odnosu na prethodnu godinu porasle za čak 9,7 posto.

Ako su kino ili kazalište više vaš đir – u tome niste usamljeni govori a to potvrđuje i podatak o 3,9 milijuna kino posjetitelja u 2023. te 1,7 milijuna posjetitelja predstava u sezoni 2022./2023. Dan žena može biti i dan kada ćete kupiti odjevni predmet. Dobra je vijest da su cijene odjeće za žene u 2024. u odnosu na godinu prije pale za 0,3 posto.

Iako se posljednjih godina sve više njeguje trend „manje je više“, odnosno prirodni izgled, šminka i parfemi u manjoj se ili većoj mjeri nalaze na policama svakog ženskog doma. Prema podacima statistike robne razmjene s inozemstvom, u 2023. u Hrvatsku je uvezeno šminke u vrijednosti od 214,8 milijuna eura, i to najviše iz Njemačke, a parfema u vrijednosti od 57,4 milijuna eura, i to najviše iz Francuske.

A tko su žene u Hrvatskoj? Prema procjeni stanovništva sredinom 2023., bilo ih je ukupno dva milijuna, odnosno činile su 51,6 posto ukupnog stanovništva. Najveći udio imale su u Gradu Zagrebu (52,8 posto), a najmanji u Šibensko-kninskoj županiji (50,6 posto). Prosječna starost žena u spomenutoj godini bila je 46,1 godina, a zanimljiv je podatak da su prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka, baš kao i prosječna starost majke pri prvom porodu u 2023. iznosile jednako – 29,7 godina.

Najviše žena u istoj je godini bilo zaposleno u djelatnosti Trgovina na veliko i malo, njih 121,1 tisuća, a najveći udio od čak 88,3 posto činile su u djelatnosti Proizvodnja odjeće. Njihova prosječna neto plaća u 2023. iznosila je 1.107 eura, što je za 77 eura manje od prosječne neto plaće za muškarce, pokazuju podaci DZS-a.