Iako je od odvajanja od bivšeg Sovjetskog saveza prošlo već tri desetljeća, a skoro dva od pridruživanja Europskoj uniji, baltičke države Estonija, Latvija i Litva i dalje ovise o Rusiji za osiguravanje stabilnog elektroenergetskog sustava.
Sada bi, prema najavama, baltičke zemlje trebale da se odvoje od ruske elektroenergetske mreže početkom 2025. godine. Ovo su poručili estonska premijerka Kaja Kallas, na marginama samita NATO-a u Vilniusu prošlog tjedna, te izvršni direktor litavskog operatora električne mreže.
Prema sporazumu potpisanom 2018. godine, čelnici baltičkih zemalja, kao i Poljska i Europska komisija, uz potporu od 1,6 milijardi eura europskog novca, složili su se da će unaprijediti svoju infrastrukturu i isključiti se iz ruske mreže do 2025. godine.
“Kompromisno, pristajemo približiti rok za godinu dana. Dakle, odlazak početkom 2025. godine”, rekla je estonska premijerka, za Reuters. “Litva je predlagala pomicanje datuma razdvajanja na početak 2024. godine, ali to nije bilo prihvatljivo za Estoniju”, rekla je premijerka Kallas.
“Razumijem da Litva to želi imati brže, ali Estonija bi platila najveću cijenu za to (ranije odvajanje) u smislu troškova, ali i u smislu rizika od nestanka struje”, dodala je Kallas.
Naglasila je i da će odvajanje početi formalnom prijavom zajedničkim mrežnim operatorima Baltika, Rusije i Bjelorusije u kolovozu 2024. godine.
Pročitajte još:
Litva će slijediti raspored koji preferira Estonija, jer se ne može odvojiti sama, jer je povezana lancem (s Estonijom), rekao je početkom ovog tjedna Rokas Masiulis, šef litavskog operatora električne mreže Litgrid.
“Vidimo što se događa u Ukrajini, gdje ljudi ginu, a bombe nastavljaju padati. Ne mislim da je pravi izbor nastaviti surađivati s agresorom samo zato što time štedite nekoliko centi”, izjavio je Litgrid, dodajući da će nastaviti tražiti od susjeda da se od Rusije odvoje i prije ovog roka.
Jedan odgovor
Sve u svemu kritično.