Google, Meta, Microsoft i druge kompanije pokušavaju ublažiti sve snažniji otpor prema AI podatkovnim centrima u SAD-u, nakon što su projekti vrijedni oko 200 milijardi dolara već pogođeni prosvjedima, moratorijima i lokalnim ograničenjima.
Velike američke tehnološke kompanije pripremaju niz novih obveza kojima žele ublažiti rastuće protivljenje izgradnji podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.
AI Infrastructure Coalition, organizacija koju podupiru Google, Meta, Microsoft i druge velike tehnološke kompanije, objavit će principe prema kojima bi njezini članovi trebali pokrivati energetske troškove vlastitih podatkovnih centara, financirati lokalne institucije poput škola i bolnica, smanjivati potrošnju vode te pri zapošljavanju davati prednost lokalnom stanovništvu.
Inicijativa dolazi u trenutku kada podatkovni centri postaju sve važnije političko pitanje u SAD-u, uoči izbora za Kongres u studenome.
„Naša je namjera postaviti zlatni standard“, rekla je Kyrsten Sinema, bivša demokratska senatorica iz Arizone i supredsjedateljica AI Infrastructure Coalitiona.
Prema njezinim riječima, cilj je osigurati da se razvoj američke AI infrastrukture odvija na način koji istodobno uzima u obzir potrebe lokalnih zajednica.
Foto: Pixabay.com
Projekti vrijedni 200 milijardi dolara već pogođeni otporom
Otpor prema podatkovnim centrima u SAD-u snažno je porastao tijekom posljednjih godinu dana. Prema istraživanju Financial Timesa, više od 1.000 lokalnih zajednica diljem SAD-a ove je godine pokušalo uvesti moratorije ili druga ograničenja na izgradnju AI infrastrukture.
Samo tijekom prve polovice 2026. takve su mjere, zajedno s lokalnim prosvjedima, utjecale na više od 100 projekata podatkovnih centara ukupne vrijednosti oko 200 milijardi dolara, prema podacima Data Center Watcha.
Glavni razlozi protivljenja uključuju visoku potrošnju električne energije i vode, pritisak na lokalnu infrastrukturu te strah da će troškove širenja energetskih kapaciteta u konačnici snositi građani.
Tehnološke kompanije nude lokalnim zajednicama više novca
AI Infrastructure Coalition zato predlaže model prema kojem bi tehnološke kompanije preuzele veći dio troškova povezanih s razvojem podatkovnih centara. Članovi koalicije trebali bi pokrivati troškove energije koje stvaraju svojim poslovanjem, ulagati u lokalne škole i bolnice, ograničavati potrošnju vode te povećavati broj lokalnih zaposlenika.
Među članovima koalicije su Andreessen Horowitz, Digital Realty, Entergy, Google, Lumen, Meta, Microsoft, QTS i PG&E.
Neke od tih kompanija već su ranije najavile veću transparentnost pri planiranju novih podatkovnih centara i snažnije uključivanje lokalnih zajednica u projekte.
Podatkovni centri postaju izborno pitanje
Pitanje AI infrastrukture sve se više pojavljuje i u političkim kampanjama. Kandidati i demokrata i republikanaca posljednjih mjeseci sve češće zauzimaju kritičke stavove prema nekontroliranom širenju podatkovnih centara, osobito u saveznim državama u kojima su planirani veliki infrastrukturni projekti.
U Michiganu je republikanski kandidat Mike Rogers pozvao na jednogodišnju pauzu u izgradnji novih podatkovnih centara, dok je Ken Paxton u Teksasu najavio mogućnost ukidanja državnih subvencija za takve projekte.
Američki predsjednik Donald Trump, međutim, nastavlja snažno podupirati razvoj AI infrastrukture. Nakon sastanka s čelnicima kompanija Anthropic, OpenAI, Nvidia, Palantir i drugih tehnoloških kompanija, Trump je rekao da su se predstavnici industrije obvezali na suradnju s lokalnim zajednicama.
Prema njegovim riječima, takva suradnja može uključivati ulaganja u energiju, obrazovanje i izravnu financijsku podršku stanovnicima područja u kojima se grade podatkovni centri.
Rast podatkovnih centara već postavlja ozbiljna pitanja američkom energetskom sektoru. Novi AI sustavi zahtijevaju velike količine električne energije, zbog čega komunalne kompanije moraju ulagati u dodatne proizvodne kapacitete, elektroenergetske mreže i infrastrukturu.
U američkom Senatu zato se očekuje glasanje o prijedlogu prema kojem bi AI kompanije trebale snositi dodatne troškove energije koje njihovi podatkovni centri stvaraju. Ako takav pristup dobije širu političku podršku, mogao bi promijeniti ekonomsku računicu razvoja AI infrastrukture.
Dosadašnji model često se oslanjao na porezne olakšice, subvencije i infrastrukturna ulaganja lokalnih vlasti kako bi se tehnološke kompanije privukle u pojedine savezne države.
Sve snažniji politički otpor sada povećava pritisak da veći dio tih troškova preuzmu same kompanije.
AI infrastruktura ulazi u novu fazu
Brzi razvoj umjetne inteligencije tijekom posljednjih nekoliko godina doveo je do snažnog rasta potražnje za računalnim kapacitetima.
Google, Microsoft, Meta i druge velike kompanije ulažu desetke milijardi dolara u nove podatkovne centre kako bi osigurale dovoljno procesorske snage za treniranje i pokretanje AI modela.
Pročitajte još:
No upravo fizička infrastruktura potrebna za taj rast sve češće postaje ograničavajući faktor.
Energetska mreža, raspoloživost vode, lokalni propisi i politički otpor mogli bi tako postati jednako važni za budućnost industrije umjetne inteligencije kao čipovi, modeli i softver.
Najnovije obećanje tehnoloških kompanija pokazuje da se borba za AI infrastrukturu više ne vodi samo između najvećih kompanija, nego i između njih i zajednica u kojima bi se podatkovni centri trebali graditi.
