Meta Platforms otpustila je 8000 zaposlenih, ukinula 6000 planiranih radnih mjesta i premjestila 7000 ljudi u nove timove usmjerene na umjetnu inteligenciju, u sklopu velike reorganizacije kojom Mark Zuckerberg pokušava preoblikovati kompaniju oko AI-ja.
Riječ je o smanjenju od oko deset posto radne snage u kompaniji vrijednoj oko 1,5 bilijuna dolara. Zuckerberg je u internom dopisu zaposlenicima poručio da ove godine ne očekuje dodatna otpuštanja na razini cijele kompanije, ali je ostavio otvorenom mogućnost manjih rezova po pojedinim timovima.
“Želim biti jasan da ove godine ne očekujemo druga otpuštanja na razini cijele kompanije”, napisao je Zuckerberg u dopisu, dodajući da komunikacija unutar Mete nije bila dovoljno jasna i da to želi poboljšati.
Rezovi dolaze nakon 18 mjeseci obilježenih otpuštanjima, reorganizacijama i promjenama u vrhu kompanije, što je među zaposlenicima stvorilo nezadovoljstvo i nesigurnost. Zaposlenicima u Sjevernoj Americi rečeno je da ostanu raditi od kuće dok su im u ranim jutarnjim satima slane poruke o tome jesu li pogođeni rezovima.
Zuckerberg posljednjih mjeseci sve snažnije usmjerava Metu prema umjetnoj inteligenciji. Kompanija ulaže milijarde dolara u data centre, razvoj AI modela i zapošljavanje vrhunskih istraživača, pokušavajući sustići konkurente poput Googlea i OpenAI-ja.
Meta želi razviti ono što Zuckerberg naziva “osobnom superinteligencijom”, odnosno visoko personalizirane AI asistente koji bi korisnicima pomagali u svakodnevnim zadacima. Uz postojeći chatbot Meta AI, kompanija razvija i agentne alate te fotorealistične 3D AI likove s kojima bi korisnici mogli komunicirati u stvarnom vremenu. Jedan od prvih takvih projekata je digitalni klon samog Zuckerberga.
U nove AI timove premješteno je oko 7000 zaposlenih. Među njima su timovi zaduženi za optimizaciju AI modela te razvoj agenata koji bi zaposlenicima trebali pomoći u automatizaciji radnih procesa.
Meta je prošlog mjeseca predstavila i novi model Muse Spark, koji je ocijenjen kao obećavajući, ali i dalje slabiji od nekih konkurentskih modela u pojedinim sposobnostima. Raniji model Llama 4 nije ispunio očekivanja u odnosu na vodeće rivale, što je dodatno pojačalo pritisak na Metu da ubrza razvoj AI-ja.
Na zadnjoj objavi rezultata kompanija je najavila da bi kapitalna ulaganja ove godine mogla gotovo udvostručiti, na 145 milijardi dolara. Velik dio tog novca odlazi na AI infrastrukturu, uključujući data centre i računalne kapacitete.
Prema osobama upoznatima sa situacijom, Zuckerberg vjeruje da AI može pomoći u pojednostavljenju poslovanja i smanjenju potrebe za dijelom radne snage, osobito kroz automatizaciju dijela programerskih i inženjerskih zadataka.
Istodobno, u kompaniji raste otpor zbog planova za prikupljanje podataka o korištenju računala zaposlenika radi treniranja AI modela. Meta navodno planira instalirati softver koji bi bilježio pokrete miša, klikove, pritiske tipki i sadržaj zaslona. Više od 1500 zaposlenih potpisalo je peticiju kojom traže da se takvi podaci ne koriste za treniranje AI modela.
Pročitajte još:
Meta tako ulazi u novu fazu svoje AI transformacije. S jedne strane želi uvjeriti investitore da golema ulaganja u umjetnu inteligenciju imaju smisla i da se mogu financirati većom učinkovitošću. S druge strane mora smiriti zaposlenike koji sve jasnije vide da AI nije samo novi proizvodni prioritet, nego i alat koji mijenja samu strukturu rada u kompaniji.
Zuckerbergova poruka da neće biti novih masovnih otpuštanja ove godine kratkoročno može smiriti dio napetosti. No šira poruka reorganizacije ostaje jasna: Meta se više ne prilagođava AI-ju samo kroz proizvode, nego kroz ljude, timove, troškove i kulturu rada.
