Zaustavljen trend kvartalnog pada udjela duga opće države u hrvatskom BDP-u

Zagreb/Foto: Pixabay.com

Udio duga opće države u BDP-u na kraju ožujka iznosio je 69,5 posto, što je 6,4 postotnih bodova manje u odnosu na ožujak lani, ali i rast od 0,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, čime je zaustavljen trend pada udjela duga opće države u BDP-u započet u drugom kvartalu 2021. godine, priopćili su iz HNB-a.

“Promatrano u odnosu na godišnji BDP, nakon smanjivanja udjela duga u BDP-u sedam tromjesečja zaredom, u prvom tromjesečju 2023. dolazi do blagog rasta, do čega je došlo zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a”, navedeno je u petak u novom statističkom priopćenju Hrvatske narodne banke koje prenosi Hina.

Prema konačnim podacima, ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2023. iznosilo je 48,1 milijardu eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2022. ostvaren rast od 2,1 milijardu eura ili 4,5 posto, dok je u odnosu na kraj lanjskog ožujka taj dug veći za 2,7 milijardi eura ili 5,9 posto.

Rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 1,2 milijarde eura ili 7,7 posto i porasta unutarnjeg duga za 3,9 milijardi eura ili 13 posto, izvijestili su iz HNB-a.

U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug je porastao za 2,5 milijardi eura ili 7,9 posto, a inozemni dug smanjio se za 0,4 milijarde eura ili 2,7 posto

S obzirom na strukturu duga, na kraju ožujka 69,8 posto duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, a preostalih 30,2 posto na inozemni.

Udio unutarnjeg duga u ukupnom dugu opće države povećao se tako za 4,4 postotna boda na godišnjoj razini, priopćeno je.

Kako su naveli iz HNB-a, podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka ove godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice, 65,8 posto, drugi su po važnosti dugoročni krediti, s 30,2 posto, a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti, s ukupnih četiri posto.

Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2023. bio za 0,8 milijardi eura ili 29,2 posto manji u odnosu na kraj ožujka 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 milijarde eura ili 7,8 posto.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari