Guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, izjavio je da očekuje usporavanje inflacije u svibnju u odnosu na travanj, kada je na godišnjoj razini porasla za 5,8 posto. To je rekao ovaj vikend na HNB-ovoj 32. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji u Dubrovniku, posljednjoj na kojoj sudjeluje u ulozi guvernera HNB-a.
Pritom je apostrofirao očekivano svibanjsko usporavanje rasta cijena hrane, na ispod tri posto, kao i usporavanje rasta cijena usluga. Rekao je da se trend laganog smanjenja pritiska sa strane inflacije usluga može očekivati i u budućnosti, ako, naravno, situacija s poskupljenjem energetskih derivata ne potraje toliko dugo da se počne prelijevati i na druge usluge.
Istaknuo je da upravo najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena energije, koje su snažno rasle i ostaju na povišenim razinama, a koje ovise o razvoju geopolitičke situacije. “No, dobro je da se ove ostale komponente inflacije smanjuju, tako da očekujemo i pad stope inflacije u svibnju”, zaključio je. Inače, Državni zavod za statistiku (DZS) će prvu procjenu inflacije u svibnju objaviti u utorak, 2. lipnja.
“O razvoju geopolitičke situacije prvenstveno ovisi i koji će se od tri HNB-ova scenarija rasta inflacije u ovoj godini obistiniti. Dakle, ključno je pitanje hoće li doći do otvaranja Hormuškog tjesnaca i normalizacije trgovine naftom, plinom i komponentama za gnojiva”, kazao je Vujčić. Dodao je da su tržišta pozitivno reagirala na naznake postizanja eventualnog sporazuma između SAD-a i Irana, no situacija se mijenja iz dana u dan.
Upitan o antiinflacijskom paketu koji je prošli tjedan predstavila Vlada, rekao je da ga ne bi komentirao, a i odgovorio je da HNB nije uključen u njegov dizajn. “Imali smo već i prije nekoliko rundi antiinflacijskih mjera Vlade, koje smo mi kasnije analizirali, što pretpostavljam da će biti i u ovom slučaju, međutim ne danas, nego nakon nekog vremena”, kazao je.
Podsjećamo, Vladinim antiinflacijskim paketom će se snažnije oporezivati paušalni obrtnici, a paket predviđa i porez na prekomjerne profitne marže velikih i srednjih tvrtki, porezne promjene marže za male iznajmljivače te ukidanje poreza na dohodak za mirovine.
Upitan o tezama potrebe hlađenja gospodarstva, Vujčić je rekao da hrvatsko gospodarstvo još i dalje raste prilično visokim stopama u usporedbi sa zemljama eurozone, pri čemu je predviđena stopa hrvatskog rasta otprilike tri puta viša. “Međutim, imamo usporavanje rasta svuda, pa tako i u Hrvatskoj”, dodao je.
Hrvatsko gospodarstvo je u prvom kvartalu na godišnjoj razini poraslo za 2,2 posto, no HNB-ovi trenutačni pokazatelji upućuju da bi u drugom kvartalu trebalo opet doći do ubrzanja tog rasta, na oko 2,5 posto, što je tada vrlo blizu i HNB-ove procjene godišnje stope rasta BDP-a, izjavio je Vujčić, koji danas preuzima dužnost potpredsjednika Europske središnje banke (ESB).
Rekao je da dijelom nastavlja raditi isti posao jer je i kao guverner HNB-a bio član Upravnog vijeća ESB-a. Vujčić je pojasnio i da su svi članovi Vijeća tamo uvijek u osobnoj funkciji, predstavljajući svoje osobne poglede na ekonomiju i odlučujući na temelju podataka za eurozonu, a ne nacionalnih podataka.
Nakon što Ante Žigman postane guverner, za što još treba dobiti podršku Hrvatskog sabora, u Vijeću će tako biti dvije osobe iz Hrvatske, prenosi Hina. Upitan hoće li odnos između njih dvojice nekad donositi i suprotstavljene poglede, Vujčić je rekao da je interakcija između članova Vijeća uvijek zanimljiva te da nemaju u svim stvarima uvijek isto mišljenje. Novinare je zanimalo i koji će biti budući potezi ESB-a kada je riječ o kamatnim stopama, pri čemu je Vujčić ponovio da se te odluke uvijek temelje na podacima s kojima se u tom trenutku raspolaže, pa će tako biti i na lipanjskom sastanku.
Pročitajte još:
Osvrćući se na temu priuštivosti stanovanja, Vujčić je rekao da je to problem u mnogim zemljama u Europi, uključujući i Hrvatsku. Problem je i s više lica, pa je tako uvijek i pitanje ponude i potražnje, no u nekim zemljama, poput Grčke, Portugala i Hrvatske, i dodatne potražnje izvana, pri čemu strani državljani povećavaju potražnju pa time i cijene. Također, relativno brzi rast ekonomije, uz rast zaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta koja se većinom popunjavaju radnicima iz inozemstva, također povećava potražnju za stambenim prostorom.
U Hrvatskoj je, napomenuo je Vujčić, i jako puno stambenih jedinica u kojima nitko ne živi, dio ih je kupljen isključivo kao investicija, a također smanjuju priuštivost stanovanja. Naposljetku, sa središnjim bankama je povezano financiranje kupnje stambenih nekretnina, pri čemu je podsjetio na lani uvedene makroprudencijalne mjere koje se, osim na gotovinske, odnose i na stambene kredite.
