Prijedlog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u drugo saborsko čitanje, piše Hina.
Premijer Andrej Plenković poručio je kako očekuju kvalitetnu raspravu s obzirom na zakonske novosti za bolju zaštitu tog općeg dobra i zanimanje građana za tu temu te što se novi zakon donosi nakon 20 godina.
Predstavljajući konačni zakonski prijedlog, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je da su uvažene i primjedbe iz saborske rasprave iz veljače ove godine te su dodatno izmijenjene i detaljnije razrađene odredbe zakona vezano za morske plaže, za pomorske i lučke redare i čuvare zaštićenih dijelova prirode.
Najvećim novostima u prijedlogu tog zakona označio je usklađenje sa zakonom o koncesijama, gdje se mijenja postupak davanja koncesija na pomorskom dobru te se koncesije na zahtjev za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može dati na rok najdulje od pet godina.
Ukidaju se koncesijska odobrenja i uvode dozvole koje daje predstavničko tijelo lokalne samouprave na temelju javnog natječaja, što, kako je istaknuo Butković, do sada nije bio slučaj, i to na rok od dvije do pet godina.
“Vlada će uredbom propisati vrste djelatnosti i minimalne naknade za dodjelu dozvole na pomorskom dobru”, kazao je Butković i najavio osnivanje ustanove za upravljanje pomorskim dobrom, čiju će nadležnost i organizaciju također urediti vlada posebnim zakonom u roku od dvije godine od donošenja zakona o pomorskom dobru. Kao osnovni cilj te ustanove istaknuo je integralno upravljanje te očuvanje pomorskog dobra kao općeg dobra dostupnog svima.
Posebnom odlukom osnovat će i stručni savjet za planiranje i gradnju na pomorskom dobru koji će imati devet članova i to raznih stručnjaka, a taj će savjet davati suglasnosti na planove za pomorsko dobro jedinicima lokalne samouprave.
Novim zakonom se uvodi i pojam ekološke štete i odgovornosti za nju, a odnosi se na svako uništenje mora i morske obale te morskog eko sustava, uništenje obale i mora i slično, a jasnije se definiraju kriteriji te postupak predlaganja granice pomorskog dobra, koja obuhvaća pojas kopna uz more.
Novosti su i oko definiranja plaža, sidrišta i privezišta na pomorskom dobru, pa se tako sada morske plaže dijele na javne, prirodne i uređene te posebne namjene, a hotelskih više nema, rekao je Butković.
Pročitajte još:
“Morske plaže ne smiju se isključiti iz opće upotrebe i moraju biti dostupne svima te se na njima ne smije naplaćivati ulaz. Kako bi se dodatno zadovoljila načela javnog interesa, koncesija za javnu plažu u naselju mora se dati tako da cijela plaža bude dostupna svima na korištenje, a na najviše 40 posto kopnenog i najviše 20 posto morskog dijela plaže koncesionar može obavljati gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana”, poručio je ministar.
Na prirodnim morskim plažama, pak, nije moguće dati koncesiju, ako je takva plaža izvan građevinskog područja.
Zakonom se definira i da je za uređene morske plaže moguće dati koncesiju na zahtjev za obavljanje gospodarske djelatnosti, na rok najdulje od pet godina.
2 Odgovora
Zanimljivo.
Jako.