Visoka izloženost bankarskog sektora te niska stopa participacije radne snage – glavne strukturne slabosti gospodarstva

HNB
Hrvatska narodna banka; Foto: Božidar Bengez/HNB

Snažna gospodarska ekspanzija poduprla je dohotke stanovništva i poslovne rezultate poduzeća, što je povoljno djelovalo i na stabilnost financijskog sustava. Glavne strukturne slabosti domaćeg gospodarstva, u vidu visoke izloženosti bankarskog sektora državi te niske stope participacije radne snage, koja uz nepovoljne demografske i migracijske trendove ograničava potencijal gospodarskog rasta, pritom su ostale nepromijenjene. Stoga je i ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima tek blago smanjena s umjereno povišene razine, navedeno je u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB) nakon sjednice Savjeta, koji je raspravljao i o sistemskim financijskim rizicima.

„Najvažniji izvori rizika za financijsku stabilnost proizlaze iz moguće snažnije eskalacije geopolitičkih napetosti, što bi se moglo nepovoljno odraziti na globalne ekonomske tokove, a posredno i na domaće gospodarstvo, koje je kao malo i otvoreno gospodarstvo izrazito podložno prelijevanju utjecaja iz okružja. Usto, zadržavanje kamatnih stopa na povišenim razinama u slučaju da inflacijski pritisci ostanu postojani moglo bi se nepovoljno odraziti na održivost duga domaćeg privatnog sektora“, navedeno je u priopćenju HNB-a.

Snažno tržište rada i rast dohodaka poticali su kreditiranje kućanstava, posebno u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. Rast stambenih kredita istodobno se stabilizirao na umjerenim razinama. No, sve dulja ročnost stambenih kredita i rastući omjer otplata duga prema dohocima, u uvjetima rasta cijena stambenih nekretnina i kamatnih stopa, povećavaju ranjivost potrošača na eventualne nepovoljne financijske okolnosti.

Dodatno, prelijevanje depozita s transakcijskih računa na oročene depozite počelo se odražavati na povećanje nacionalne referentne stope (NRS) što će postupno i blago povećati i trošak otplate dijela postojećih kredita, koji do sada nije znatnije rastao, priopćeno je iz HNB-a.

financije. hr
Hrvatska narodna banka, Zagreb / Foto: Financije.hr / Lejla Barić

Rastu rizika pridonosi i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, navodi se u priopćenju, koji je u 2023. bio znatno jači nego u drugim članicama euro područja, iako se broj kupoprodaja nastavio smanjivati.

Dobri rezultati poslovanja nefinancijskih poduzeća za sada smanjuju njihovu ranjivost na zaoštrene uvjete financiranja, iako blagi rast već razmjerno visoke zaduženosti povećava rizike za sposobnost otplate duga u slučaju smanjenja poslovne aktivnosti. Taj bi rizik bio osobito izražen ako bi ga pratio daljnji rast troška financiranja zbog refinanciranja dospjelih kredita novima, koji se odobravaju uz više kamatne stope.

Bankarski je sektor u 2023. ostvario visoku dobit, a njegovu visoku otpornost potvrdili su i rezultati stresnog testiranja solventnosti i likvidnosti na malo vjerojatne, vrlo intenzivne šokove. No, izglede profitabilnosti u srednjem roku narušavaju nastavak rasta troškova financiranja, moguće pogoršanje kvalitete imovine i povećani kamatni rizik“, navedeno je u priopćenju.

U fokusu makrobonitetne politike HNB-a stoga ostaje održavanje akumulirane visoke razine zaštitnih slojeva kapitala, koji pomažu očuvanju otpornosti banaka u slučaju pogoršanja makroekonomskih ili financijskih uvjeta bez nepovoljnih učinaka na raspoloživost kredita.

Tako je HNB postupnom izgradnjom protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala tijekom 2022. i 2023. stvorio prostor za potencijalno protucikličko djelovanje u slučaju iznenadnih šokova. Dodatno, na razini sustava od početka 2024. povećao se i kapitalni zahtjev za ostale sistemski važne banke, kao odraz veće koncentracije bankovnog sustava, ali i jačanja veze između kapitalnih zahtjeva i sistemske važnosti svake pojedine kreditne institucije.

Članovi Savjeta su usvojili i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2023. i Godišnje izvješće HNB-a za 2023. te su donijeli i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari