Hrvatska je glasala prošlog tjedna i relativni pobjednik je HDZ. Tko će biti novi premijer, tko će biti novi ministri, kad će Sabor početi s radom, sve su to pitanja na koja još uvijek čekamo odgovor. Dok čekamo formiranje nove parlamentarne većine, razgovarali smo sa stručnjacima i aktivistima o prvim potezima nove vlasti.
U zadnjih osam godina državne institucije uopće se nisu bavile zaštitom potrošača oštećenih nezakonitim poslovanjem banaka i to se mora promijeniti u narednom periodu, mada je pitanje i hoće li se promijeniti, kaže za Financije.hr, Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.
“Pritom mislim prije svega na HNB i Vladu RH, koje su glavni nositelji zaštite potrošača u Hrvatskoj. Očigledna je sprega jednih i drugih s bankama. Očekujemo nekoliko bitnih pomaka – da se naloži bankama da na svojim naslovnim web stranicama unesu podatak da su ugovarale nezakonite kredite u švicarcima, da su ugovarale nezakonite kredite s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke sve do 10. siječnja 2013. i da su ugovarale također nezakonite odredbe o naknadama za obradu kredita i prijevremenu otplatu kredita. Za sve što navodim postoje temelji u sudskoj praksi koja je riješena određenim pravnim shvaćanjima na Vrhovnom sudu RH“, kaže Aleksić.
Ističe i da je neophodno da Hrvatska narodna banka (HNB) preporuči bankama da pozovu potrošače s ugovorima o kreditu ugovorenim prije 2013. radi provjere jesu li ugovorene nezakonite ugovorne odredbe te da im ponude nagodbe sadržaja koji bi se prethodno zakonski trebao formulirati.
Potrebno je, kaže, i da se zakonski zabrane ovrhe u kreditima s nepošteno ugovorenom valutom, kamatom i naknadama.
„To je zasad zabranjeno samo pravnim shvaćanjem VSRH, ali je potrebno to pravno shvaćanje unijeti u Zakon o obveznim odnosima. Potrebno je i da se u Zakon o obveznim odnosima unesu sva pravna shvaćanja Vrhovnog suda važna za potrošače te da se prolongira zastara potraživanja za potrošače s konvertiranim kreditima, jer ti potrošači do dana današnjeg ne znaju koja su njihova prava. Prema sadašnjim pravilima svi potrošači s kreditima s valutnom klauzulom CHF morali su tužiti najkasnije 14.6.23., međutim za potrošače s konverzijama to nije pravilno utvrđeno, budući da oni nemaju još uvijek pravno shvaćanje o svojim pravima, pa bi zastara trebala nastupiti tek 5 godina nakon što se to pravno shvaćanje utvrdi“, kaže koordinator ekonomsko-pravnog tima ove Udruge.
Najveće usko grlo su sudovi, smatra, i to prije svega Vrhovni sud RH koji nije još uvijek donio pravno shvaćanje o obeštećenju potrošača s konvertiranim kreditima, o tome imaju li oni pravo na puno obeštećenje, ili se moraju zadovoljiti konverzijom, kojom nisu dobili oko 50 posto onoga što im pripada na temelju kolektivne presude.
„Isto tako, već godinama se čeka i na pravno shvaćanje o ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutnom klauzulom CHF i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom. Prioritet jest neodgodivo donošenje tih pravnih shvaćanja. Mi ne znamo ima li to veze s politikom, ili nema, ali budući da toliko dugo traju vijećanja sudaca bez rezultata, nekako sve ide prema tomu da politika tu ima svoje prste“, rekao je Aleksić.
Temeljna tema za članove Udruge je kako učinkovito spriječiti ovrhe po nepoštenim kreditima.
Pročitajte još:
„Unatoč potpuno jasnim pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda o zabranama ovrha, i dalje se ovrhe događaju, a sudovi bi morali po službenoj dužnosti zabraniti ovrhu za svaki kredit s ništetnim ugovornim odredbama. Zbog toga je potrebno strogo zabraniti takve ovrhe Ovršnim zakonom, a temelj bi bile odluke Suda EU, ponajprije odluka Suda EU C-407/18 te pravna shvaćanja Vrhovnog suda koja su identična odlukama Suda EU“, kaže koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge, Goran Aleksić.
Iako se u prethodnim godinama udruga zalagala i za uvođenje kvalitetnog instituta osobnog stečaja, kažu da se u zadnje vrijeme nisu intenzivnije bavili ovom problematikom, jer građani nisu osobni stečaj prihvatili kao kvalitetno rješenje za izlaz iz svojih problema prezaduženosti i ovrha.
8 Odgovora
klasika
Divno
Hrvatska se bavi…
Ma divno
Imaju oni dobre mange iza sebe
Vidjet cemo…
Zastita potrosaca…
Top.