Poduzetnici i investitori nam poručili što očekuju od nove vlasti

Davorin Štetner, foto: CRANE PR

Za Financije.hr svoja očekivanja su iznijeli predstavnici udruženja investitora CRANE i udruženja poduzetnika UGP.

Član Nadzornog odbora Udruge glas poduzetnika profesor Boris Podobnik očekuje da političari koji dobiju vlast budu dugoročni vizionari i stratezi, a ne samo za razdoblje svoga mandata te da ne gledaju samo BDP Hrvatske kad ocjenjuju rezultate i uspješnost.

„Najbolji primjer za to je grčki BDP u milijardama dolara od 2002. d0 2008., dakle u 2002. bio je 155B, u 2003. bio je 202B, u 2004. bio je 240B, u 2005. bio je 248B, u 2006. bio je 273B, u 2007. bio je 319B, te u 2008. najviši čak 356B, a onda je slijedio kolaps.“, naveo je primjer koji se ne smije ignorirati. Iako smo trenutno u puno povoljnijem položaju ljudi i dalje odlaze iz Hrvatske te bi se političari trebali početi zanimati – što će biti za deset godina, poručio je.

Smanjenje nameta i veće samozapošljavanje

„Ja bih odmah maksimalno reducirao što više parafiskalnih nameta, a HOK i TZ učinio tržišnima ili rapidno smanjio njihove članarine. Dakle mogli bi uvesti plan da se svake godine smanjuje članarina za 20 posto kako bi se mogli prilagođavati novim uvjetima. Obrtima bih povećao prag ulaska u sustav PDV-a na barem 60,000 eura i tako bih potaknuo da se što više ljudi samozaposli. Smanjio bih porez na usluge na nekih 13 posto jer smo turistička zemlja, a porez na hranu smanjio bih na 5 posto, kao što to imaju neke zemlje koje su tako suzbile inflaciju. Naime zna se da je inflacija kod siromašnih, posebno umirovljenika, puno veća od službene jer oni više troše na hranu.“, predložio je Podobnik.

Također bi ukinuo plaćanje poreza na dobit ako se ona reinvestira jer tada poduzetnik ne stavlja novac u svoj džep već jača svoju firmu i najčešće povećava zaposlenost.

„Uveo bih kao što UGP predlaže i flat rate na porez na dohodak koji već imaju Rumunjska, Mađarska i Litva u EU. Na kraju na korupciju bih utjecao tako da se razne dozvole koje poduzetnici traže smatraju prihvaćenima ako nema odgovora od birokracije u roku od recimo 2 mjeseca. Jasno, tu postoji fleksibilnost na iznos. I za sud bih uveo sličan princip.“, poručio je. 

Uvođenje digitalizacije da prati smanjenje birokracije, obrazovanje potrebe tržišta

Poduzetnici bi također željeli da uvođenje digitalizacije u državne službe prati i smanjenje birokracije, kao što se to događa u suvremenim i normalnim zemljama.

„A da izbjegnemo šokove u vezi otpuštanja birokracije, ja bih je smanjivao po stopi od 5 posto godišnje. Volio bih vidjeti i da se smanjuje PDV za recimo 0,5 posto u prvoj godini, a onda isto toliko svake godine kako bi se sustav imao šansu prilagoditi promjenama. U isto vrijeme tražio bih od direktora svih državnih firmi da maksimalno povećaju efikasnost inače da izvole dati ostavku jer se proračun ne smije bazirati samo na PDV-u.“, predložio je Podobnik ističući da je povećanje broja ljudi u državnoj upravi suludo kad imamo depopulaciju i masovno iseljavanje.

Poduzetnici bi voljeli da postoji puno veća interakcija između državnih službi i njih kad god se donose zakoni koji reguliraju ekonomiju ‘jer poduzetnici ipak znaju više o tržištu nego državni aparat’.

„Javno obrazovanje bi trebalo što više približiti potrebama tržišta, jer ćemo u protivnom obrazovati buduće nezaposlene, koji kad su nezadovoljni odu u inozemstvo. Jer lakše je politologu ili povjesničaru umjetnosti konobariti u Irskoj nego u rodnom mjestu.“, dao je primjer. 

Poticanje rada i u mirovini te investiranje u nove tehnologije i zelenu tranziciju

Prema Podobniku prvi izazov je starenje stanovništva, jer sad na jednog umirovljenika imamo 1,3 zaposlena što je neodrživo i jasno nikako ne može ostvariti dobre mirovine. 

„Nova vlast treba maksimalno motivirati vitalnije umirovljenike da ostanu u radnom odnosu i ne plaćaju ništa državi ili što manje. Volio bih da nova vlast  umirovljenicima omogući da što više ostaju u tržištu rada, dakle i  nakon odlaska u mirovinu, jasno na puno lakšim poslovima pri čemu po meni ne bi ništa izdvajali za mirovinsko i zdravstveno. Na taj način bi što više umirovljenika izvukli iz siromaštva.“, ustvrdio je.

„Od nove vlade očekujem da pospješi uvjete za jačanje poljoprivrede i industrije i potiče startupove u novim tehnologijama jer ne smijemo rast bazirati toliko na uslugama. Kratkoročni je najveći izazov ako se razbukta rat na Bliskom istoku pa Iran zatvori Hormuški tjesnac i cijena goriva ode u nebo. Zato očekujem da država što više ubrza izdavanje dozvola za solare i tako pospješi zelenu tranziciju.“, zaključio je Podobnik iz UGP-a.

Boris Podobnik / foto UGP

Povoljnija klima za investitore nužna

Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela i investitora CRANE, za Financije.hr je prvo upozorio na stav spomenute udruge, ogradivši se od ikakvog politiziranja u nečiju korist.

„Uz predstojeće parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj Hrvatska mreža poslovnih anđela i investitora – CRANE dobila je brojne zamolbe za podrškom nekih od političkih opcija te kandidata na listama. CRANE kao neovisna institucija osnovana 2008. nikad nije podržavala jednu opciju, već se svojim djelovanjem te djelovanjem svojih članova uvijek zalagala i aktivno radila na poboljšanju poslovne i investicijske klime u Republici Hrvatskoj.“, naveo je uvodno.

No naravno da spomenuta udruga ima nekoliko ‘točaka i prijedloga koji su vrlo važni za daljnji napredak Hrvatske’.

„Nadamo se kako politička scena ima ozbiljnu namjeru za boljitkom. Uvijek smo spremni stručno pomoći temeljem velikog iskustva naših članova!“, poručio je.

Kao i iz UGP-a i u CRANE-u se zalažu za transformaciju nekih državnih agencija, bolje i efikasnije pravosuđe, manje poreze i smanjenje birokracije te stvaranje povoljnije klime za daljnje investicije.

„Osim jačanja povoljne klime za investicije potrebna nam je stabilnost i konzistentnost poreznog sustava i pravila. Odnosno da nema iznenadnih promjena koje investitorima stvaraju nemogućnost dugoročnog planiranja. Mi se zalažemo čvrsto za unaprjeđenje pravosudnog sustava koji mora postati okvir koji štiti investitora. Kao najveću prepreku većem broju investicija investitori su upravo identificirali nepovjerenje u pravosudni sustav.“, naveo je Štetner.

Udruga investitora se zalaže za jačanje sustava podrške investitorima, odnosno traži veći kapacitet institucija unutar ministarstva gospodarstva i Vlade RH koji moraju pružati konkretnu podršku investitorima. No to se ne odnosi na bujanje birokracije koju žele smanjiti, kao i parafiskalne namete.

„Potrebna je kompletna redefinicija sustava prostornog planiranja i građevinskih dozvola i ovlaštenja po uzoru na najuspješnije države svijeta u razvoju greenfield investicija.“, naveo je kao primjer.

Također, u CRANE-u žele vidjeti transformaciju HGK u hrvatski “Companies house” po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo.

„Svjedoci smo da se i za najsitniju promjenu u sudskome registru danas čeka ponekad i više od osam mjeseci. Smatramo da je to za poduzetnike apsolutno neprihvatljivo. Davanjem ovlasti nad sudskim registrom Hrvatskoj gospodarskoj komori rasteretilo bi se pravosudni sustav te značajno ubrzalo navedene izmjene i promjene koje su sastavni element poslovne klime, a HGK pružilo priliku da uspostave samoodrživ i efektan sustav na korist gospodarstva. Svjesni smo i činjenice da nadležnost nad sudskim registrom pozitivno utječe na statistiku riješenih predmeta, ali nama poduzetnicima potreban je brz i efektan sustav od najsitnije do najveće birokratske prepreke!“, zaključno je poručio Štetner.

12 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari