U Hrvatskoj se školovane mlade žene brže zapošljavaju od muškaraca

U 2025. godini stopa zaposlenosti mladih osoba u dobi između 20 i 34 godine koji su nedavno stekli visoko ili srednjoškolsko obrazovanje iznosila je u Europskoj uniji (EU) 83 posto što je porast s 82,3 posto godinu ranije.

U zadnjih 11 godina ta je stopa porasla za vrlo dobrih 11 postotnih bodova.

Podijeli li se to na razinu završenog obrazovanja, stopa zaposlenosti kod onih koji su došli do fakultetske diplome bila je 87 posto, odnosno skoro 10 postotnih bodova više no u slučaju mladih sa srednjoškolskim obrazovanjem gdje je stopa iznosila 77,2 posto.

Malta je u EU imala u 2025. najveću stopu zaposlenih mladih osoba s netom završenim visokim ili srednjim stupnjem školovanja i ona je iznosila 91 posto.

Iza Malte je Njemačka s brojkom od 90,6 posto, a na trećem je mjestu Nizozemska s 90,1 posto.

Na dnu te ljestvice su tri zemlje s juga Europe. Najmanju je stopu od 62,4 posto imala Grčka, a nakon nje Italija sa 71,8 posto te Rumunjska sa 72,7 posto.

Hrvatska ne stoji baš najbolje i peta je od dna ljestvice sa stopom od 78,1 posto.

Pritom je za visokoobrazovane ona 81,8 posto. U slučaju mladih ljudi s općim srednjoškolskim obrazovanjem stopa je 62 posto dok je kod onih sa strukovnim obrazovanjem 74,5 posto.

Od Hrvatske je osim tri spomenute zemlje još gora Francuska gdje je ukupna brojka 77,8 posto.

Slovenija je nešto iznad europskog prosjeka i ima stopu od 84,7 posto pri čemu je kod visokoobrazovanih 90,9 posto.

Moglo bi se u ovome kontekstu podsjetiti na poznatu činjenicu kako u Hrvatskoj obrazovni sustav ne prati baš najbolje potrebe tržišta rada.

Eurostat je prikupio podatke i za neke od zemalja kandidata, pa je tako u Srbiji ukupna stopa zaposlenosti mladih osoba s nedavno završenim školovanjem 70,1 posto. U Sjevernoj Makedoniji je 58,9 posto, a u Bosni i Hercegovini 58,7 posto.

U sva tri slučaja brojke su nešto veće za one sa završenim fakultetom. U Srbiji je ta stopa na 77,1 posto, u Sjevernoj Makedoniji na 66,2 posto te u Bosni i Hercegovini na 69,5 posto.

Na razini EU-a brojke pokazuju da se muškarci nedugo nakon završetka školovanja lakše zaposle no žene. Kod mladih muškaraca stopa zaposlenosti je 84,4 posto dok je kod žena 81,5 posto.

Najveću stopu kod muškaraca ima Češka i ona iznosi 92,4 posto ispred Nizozemske s 92,1 posto i Njemačke s 92 posto. I tu najnižu stopu ima Grčka s tek 56,8 posto ispred Italije sa 73,3 posto.

Kad je riječ o zapošljavanju mladih žena po završetku obrazovanja predvodi Malta s 90,5 posto ispred Njemačke s 89 posto i Austrije s 88,8 posto.

Grčka je opet na dnu, no stopa za žene je veća no za muškarce i iznosi 68,6 posto.

I u Hrvatskoj se brže zapošljavaju mlade žene po završetku školovanja kod kojih je stopa zaposlenosti 78,5 posto dok je kod muškaraca 77,9 posto.

U Sloveniji pak bolje prolaze muškarci kod kojih je stopa 87,6 posto naspram 81,3 za žene.

U 18 zemalja članica EU-a stopa zaposlenosti za mlade školovane muškarace je veća no za žene. Najveći jaz u tom smislu postoji u Češkoj, čak 12,2 postotnih bodova, ispred Latvije s 10,3 postotna boda i Slovenije sa 6,3 postotna boda.

Tamo gdje je stopa veća za žene najveća je razlika od 11,8 postotnih bodova u Grčkoj ispred Estonije gdje je pet postotnih bodova.