Iako se Hrvatska nalazi među država članicama Europske unije (EU) s najmanje bačene hrane po glavi stanovnika, potrebni su dodatni napori kako bi se smanjio otpad koji nastaje u kućanstvima, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, povodom obilježavanja Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.
U Hrvatskoj se, kako su naveli, prema zadnjim službenim podacima godišnje baci preko 286.000 tona hrane, od čega najveći dio otpada nastaje u kućanstvima.
“Iako veseli podatak da se Republika Hrvatska nalazi među državama članicama EU s najmanje bačene hrane po glavi stanovnika (71 kg), svakako je potrebno uložiti dodatne napore, i to upravo na smanjenju otpada u kućanstvima”, istaknuli su iz Ministarstva.
Podsjetili su da je u 2023. sklopljen i dobrovoljni sporazum “Zajedno protiv otpada od hrane“, kojeg je potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te 44 potpisnika, predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki.
Za smanjenje otpada od hrane, kako su naveli, u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) Hrvatskoj je isplaćeno 1,84 milijuna eura bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banki hrane te su dodatno u rujnu sklopljeni novi ugovori u vrijednosti 1,36 milijuna eura.
Sve dosadašnje aktivnosti su dio Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u RH za razdoblje od 2023. do 2028., prenosi Hina, čiji je cilj smanjenje otpada od hrane za 30 posto do 2028., ističe se u priopćenju.
Također se navodi kako je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro danas sudjelovao na otvorenju izložbe “Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK). Izložba se održava u svrhu podizanja svijesti i veće informiranosti potrošača o važnosti sprječavanja stvaranja velikih količina otpada te potrebe za smanjivanjem otpada u kućanstvima.
Pročitajte još:
Dabro je među ostalim kazao kako je u 2023. godini donirano oko 1.800 tona hrane, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Na svakome od nas je dio odgovornosti da spriječimo i smanjimo nepotrebno bacanje hrane”, rekao je Dabro te dodao kako se samo zajedničkim djelovanjem i razmjenom znanja i iskustava mogu napraviti značajni iskoraci. Kazao je kako vjeruje da će budućnost pokazati kako su upravo mlađe generacije nositelji ekološke svijesti i budućnosti Hrvatske.
5 Odgovora
To nikako nije za primjer
To je ogromna količina hrane koja se može uz dobru organizaciju preusmjeriti
Nema meni zalosnijeg od toga.
Teska tema. Nikad ne bacam hranu.
Bacanjem hrane stvara se veca potražnja a time joj raste i cijena. Dosta glup narod smo postali.
Sramotna činjenica…