U eurozoni u lipnju godišnja inflacija usporila na 2,8 posto, u Hrvatskoj na 4,2 posto

U lipnju je godišnja inflacija u eurozoni pala na 2,8 posto nakon 3,2 posto u svibnju, pokazuje prva procjena Eurostata.

Pogledaju li se glavne sastavnice, najveći doprinos inflaciji dolazi iz segmenta energije gdje je stopa rasta cijena 8,7 posto naspram 10,8 posto koliko je bila u svibnju.

Rast cijena usluga u lipnju godišnje je iznosio 3,2 posto što je također pad nakon svibanjskih 3,5 posto.

Kod hrane, alkohola i duhana cijene su naspram lipnja prošle godine bile više 1,6 posto. U svibnju je stopa bila 1,9 posto.

Industrijska dobra isključujući energiju su imala proteklil mjesec isti godišnji rast cijena kao u svibnju koji je iznosio 0,9 posto.

Najveća godišnja stopa inflacije u eurozoni procijenjena je za Litvu gdje je brojka 5,5 posto. Nakon toga slijedi Bugarska s 5,3 posto.

Hrvatska je treća sa 4,2 posto. Riječ je, naravno, o europskom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP). U svibnju je ta stopa bila na 4,9 posto.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, mjereno nacionalnim indeksom godišnja inflacija u lipnju je bila na 4,5 posto.

Najviše su godišnje rasle cijene energije, i to za 13,2 posto.

Kod usluga je zabilježen godišnji porast cijena od 8,1 posto, a kod hrane, pića i duhana za 1,8 posto.

Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije u lipnju su bile niže 0,6 posto no u istom mjesecu lani.

Na mjesečnoj razini, prema nacionalnom indeksu, u Hrvatskoj su u lipnju cijene energije bile niže za 2,9 posto dok su cijene usluga povećane za 1,1 posto. Kod hrane, pića i duhana dogodio se blagi pad od 0,2 posto. Ukupno su mjesečno cijene bile niže za 0,4 posto.

U Sloveniji je lipanjska godišnja inflacija bila 3,7 posto, a u Njemačkoj 2,4 posto.

Na mjesečnoj razini za eurozonu je procjena da su cijene u lipnju bile blago niže za 0,1 posto.

U slučaju Hrvatske procijenjen je mjesečni blagi rast cijena prema HICP-u od 0,1 posto.