Bruxelles hrvatski gospodarski okvir vidi i dalje stabilnim uz usporavanje inflacije

Pixabay.com
Europska komisija, Bruxelles, Foto: Pixabay.com

Europska komisija uobičajeno u proljeće i jesen iznosi sveobuhvatne gospodarske prognoze, a geopolitički kontekst već neko vrijeme unosi dodatni element neizvjesnosti u ekonomska kretanja što onda i samo predviđanje stručnjacima u Bruxellesu čini zahtjevnijim.

U svakom slučaju, unatoč ovogodišnjoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, čini se da se europska ekonomija pokazala otpornijom od očekivanja. Tako je godišnji rast bruto društvenog proizvoda Europske unije (EU) u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosio 1,3 posto što je više od očekivanja u ovogodišnjim proljetnim prognozama.

Za cijelu ovu godinu sada se očekuje rast od 1,4 posto, odnosno jednako kao i u 2025. Takva dinamika bi se zadržala i u 2027. godini, a onda bi u 2028. BDP rastao 1,5 posto.

Samo u eurozoni Bruxelles sada očekuje da će ova godina završiti s rastom od 1,2 posto te da će ista stopa ostati i slijedeće godine. Nakon toga za 2028. vide također blago ubrzanje od 1,3 posto.

Inflacija je, kako znamo, zadnjih godina bolna točka eurozone, a i zemalja članica EU-a izvan tog kruga. U ovome trenutku predviđanje je da će ona u ovom valu rasta zbog bliskoistočnog konflikta biti na vrhuncu od preko četiri posto krajem ove i početkom iduće godine.

Prosječna godišnja stopa inflacije bi ove godine trebala biti 3,3 posto, u idućoj 3,2 posto te onda usporiti na 2,3 posto u 2028. To je još uvijek nešto iznad ciljane razine Europske središnje banke (ESB) od dva posto, a za eurozonu se uglavnom očekuje slična dinamika s tim što bi u 2028. godišnja stopa došla na 2,1 posto s 3,2 u ovoj i 3,1 posto u idućoj godini.

Unatoč tim inflatornim pritiscima, srednjoročna očekivanja tržišta su da će ESB biti uspješan u vraćanju stabilnosti cijena. Bruxelles predviđa da će ukupne investicije u EU usporiti u narednom razdoblju sa stope od 2,6 posto u 2025. Naime, godišnji bi prosjek ove i iduće godine mogao biti 1,5 posto, a onda blago ubrzati u 2028.

Ponešto prigušene investicije i solidno stanje bilanci tvrtki dovodi tako do viška korporativne štednje u odnosu na dinamiku ulaganja.

Tomislav Ćorić
Tomislav Ćorić, Foto: Ministarstvo financija

Realno raspoloživi dohodak građana će slabije rasti zbog najnovijeg povećanja troškova života. Osobna potrošnja bi ove godine mogla rasti 1,3 posto i onda u idućoj slabijih 1,1 posto da bi se u 2028. opet vratila na 1,3 posto.

Fiskalna politika je još jedno osjetljivo područje zbog dosta visoke zaduženosti u pojedinim zemljama članicama. Ukupni fiskalni deficit u EU bi s 3,5 posto ove godine mogao doći na 3,8 posto u 2028. Znamo da je za pojedine zemlje kriterij dopuštenog deficita do tri posto BDP-a.

Javni dug će stoga ukupno gledajući rasti. U čitavom EU-u to bi bilo s 82,6 posto BDP-a u 2025. na 85,6 posto BDP-a u 2028. U eurozoni pak s 88,6 posto u prošloj godini na 91,3 posto BDP-a u 2028.

Stopa nezaposlenosti bi u EU-u do kraja 2028. trebala ostati manje-više stabilna na 6,1 posto, dok bi u eurozoni blago porasla sa 6,4 na 6,6 posto.

Prema prognozama iz Bruxellesa Hrvatska bi do kraja 2028. trebala zadržati relativno dobru makroekonomsku poziciju. Rast BDP-a se za ovu godinu očekuje na 2,1 posto što je usporavanje u odnosu na prethodno razdoblje, no onda bi iduće on mogao iznositi 2,4 posto te u 2028. 2,3 posto. To znači da hrvatsko gospodarstvo raste vidljivo brže no što je prosjek eurozone. Podsjetimo, prošle godine gospodarski je rast iznosio 3,5 posto.

Prosječna će inflacija pak ove godine biti također iznad prosjeka eurozone, a projekcija je Europske komisije 4,2 posto. U idućoj godini bi trebala stopa usporiti na tri posto i onda u 2028. na 2,6 posto. To je odraz očekivanog usporavanja rasta cijena u sektoru usluga i energenata, ocjenjuju u Bruxellesu.

Stopa nezaposlenosti bi ostala na rekordno niskim razinama od oko 4,6 posto u iduće dvije godine.

Fiskalna situacija će ostati u okvirima kriterija iz Maastrichta iako na rubu dopuštenog praga. Nakon očekivanog proračunskog manjka od 2,8 posto BDP-a ove godine promjena se ne predviđa u sljedećoj, dok u 2028. on tek lagano raste na 2,9 posto.

Javni dug je u odnosu na BDP zadnjih godina padao, a sada se očekuje zaustavljanje toga trenda premda također u okvirima dopuštenog. Tako se za ovu godinu očekuje da će biti na 55,7 posto BDP-a, a u iduće dvije na 55,5 posto.

Za osobnu potrošnju se predviđa da će rasti stopom od dva posto i iduće godine i u 2028.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama