Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će gospodarstvo eurozone rasti tek malo više od jedan posto godišnje u razdoblju od 2027. do kraja 2031. godine, a najbrže rastuća ekonomija bi trebala biti Malta.
Među prvih pet gospodarstava u Europi za koje se predviđa najveći rast samo je Malta članica eurozone i Europske unije (EU).
Ostale zemlje su Kosovo, Ukrajina, Srbija i Moldavija.
Hrvatska bi trebala biti treća najbrža rastuća ekonomija u eurozoni u idućem petogodišnjem razdoblju i peta na razini EU-a.
To je dobra vijest s obzirom da se Europa, a eurozona posebice, suočava s relativno mršavim stopama rasta u idućim godinama.
Perspektive rasta pritišću visoki javni dug, staro stanovništvo, slabija produktivnost, visoki troškovi energije i geopolitička neizvjesnost.
Najbolja godina za rast u eurozoni bi trebala biti 2028. s brojkom od 1,4 posto dok bi prosjek za pet godina trebao biti 1,2 posto.
Za EU je prognoza tek nešto bolja s prosječnim godišnjim rastom od 1,4 posto te 2028. kao najboljom godinom kada brojka doseže 1,6 posto.
S obzirom da bi globalno gospodarstvo trebalo rasti oko 3,2 posto godišnje do kraja 2031. jasno je da su prognoze za Europu mršave.
No, kako rekosmo, nekoliko europskih zemalja ipak ima dobru perspektivu ostvariti duplo veće stope od eurozone.
Za Moldaviju se prognozira prosječan godišnji rast od 3,5 posto s vrhuncem od 3,7 posto u 2028. Reforme nakon početka pregovora o članstvu u EU 2024. i europski novac daju glavni impuls tamošnjoj ekonomiji.
Za Srbiju projekcije kažu da će prosječan godišnji rast biti 3,52 posto s vrhuncem na kraju petogodišnjeg razdoblja.
Beograd udomaćuje Expo 2027. što je događaj za koji se očekuje da će privući milijune posjetitelja, a trenutačno je razlog za snažan ciklus ulaganja u građevinu i infrastrukturu. Glavni pokretač trenutačnog razvoja Srbije nije potrošnja građana, već javne investicije.
Ukrajina bi mogla, u slučaju da rat ne pokvari račune, imati godišnji prosječan rast od 3,8 posto s vrhuncem od 4,2 posto u 2028. Priča se zapravo vrti oko obnove zemlje.
Kosovo bi trebalo biti najbrža rastuća ekonomija izvan EU-a s godišnjim prosjekom od 3,95 posto potaknutim potrošnjom kućanstava, javnim investicijama, priljevom novca od dijaspore i mladom radnom snagom.
Za Maltu je prosječna prognoza 3,96 posto godišnje.
U proteklom desetljeću ta je otočna zemlja rasla u prosjeku gotovo sedam posto na godinu zbog turizma, online igara te profesionalnih i financijskih usluga. Strane radnike je privlačila ekonomija u ekspanziji.
Taj model je sada zreliji i nadalje se Malta ne može oslanjati tek na brz rast radne snage već mora poraditi i na rastu produktivnosti.
Za Hrvatsku je prognoza prosječnog godišnjeg rasta 2,55 posto što je blago manje od Rumunjske s 2,83 posto i Bugarske s 2,63 posto.
Od tog trojca još bi bolji trebao biti Cipar s godišnjim prosjekom rasta od tri posto.
Pročitajte još:
Za Sloveniju je prognozirana prosječna godišnja brojka od 2,12 posto.
Od najvećih gospodarstava eurozone jedino bi Španjolska trebala imati veći rast od prosjeka s godišnjih 1,75 posto.
Za Francusku se predviđa 1,08 posto, za Njemačku 0,92 posto, a za Italiju tek 0,7 posto.
2 Odgovora
Zanimljiv clanak
Dobro ali mi to ništa ne osjetimo