U prošloj godini, konačna potrošnja kućanstava u Europskoj uniji (EU) rasla je 1,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom što je blago usporavanje na godišnjoj razini. Naime, u 2024. godini potrošnja je bila rasla 1,8 posto.
Potrošnja u području informacija i komunikacija zabilježila je najveći međugodišnji rast od 3,3 posto. Nakon toga slijedi područje rekreacije, sporta i kulture gdje su kućanstva trošila 3,1 posto više no u 2024. Na trećem mjestu po rastu bila je potrošnja na odjeću i obuću gdje je stopa iznosila 2,7 posto.
Potrošnja na alkoholna pića, duhan i opojna sredstva bila je jedina kategorija u kojoj je potrošnja pala, i to za 1,9 posto. Time se nastavilo smanjenje iz 2024. godine kada je iznosilo 1,6 posto.
Inače, i u 2024. najveći rast potrošnje imala je kategorija informacija i komunikacija, a tada je bio na 5,3 posto.
U gotovo svim zemljama članicama, odnosno u njih 25, zabilježen je u prošloj godini rast potrošnje kućanstava, prilagođen za inflaciju. Najveću stopu imala je Bugarska gdje je iznosila sedam posto. Druga je Malta sa 6,8 posto dok je treći bio Cipar s 5,1 posto.
Jedino Estonija i Finska su imale pad. U Estoniji on je bio 0,3 posto te u Finskoj jedan posto.
U Hrvatskoj je u 2025. rast potrošnje kućanstava usporio na 1,1 posto nakon što je u 2024. brojka bila 3,7 posto. U Sloveniji je rast bio osjetno veći s brojkom od 2,8 posto, a to je bilo blago usporavanje s tri posto u godini ranije.
Kućanstva u najvećem njemačkom gospodarstvu Njemačkoj zadržala su ravnomjeran međugodišnji rast potrošnje. On je nakon 1,5 posto u 2024. iznosio 1,4 posto u 2025. godini.
Na tri kategorije otpada gotovo 50 posto potrošnje kućanstava i tu se odnosi nisu bitno mijenjali na godišnjoj razini. Inače, ukupno se promatra 13 kategorija. Gotovo četvrtina ili 23,8 posto potrošnje kućanstava odlazi na troškove stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih vrsta goriva.

Izvor: Eurostat
Na drugom mjestu je hrana s bezalkoholnim pićima gdje je udio u potrošnji 13,2 posto dok se na trećem mjestu našao prijevoz s udjelom od 12,5 posto. Kad se sve to zbroji te tri kategorije čine 49,5 posto ukupne potrošnje kućanstava.
Iduća kategorija po veličini udjela su restorani i smještajne usluge koji čine 9,5 posto udjela potrošnje. Na dnu je kategorija informacija i komunikacija s 3,3 posto te obrazovne usluge s tek 0,9 posto. Alkohol, duhan i opojna sredstva su imala 3,6 posto udjela u ukupnoj potrošnji.
Ta ukupna potrošnja na razini EU-a je iznosila 52 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) što je nepromijenjeno naspram godine ranije, ali je 1,5 postotni bod manje no što je bio slučaj 10 godina ranije.
Na troškove stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva odlazi novac jednak 12,4 posto BDP-a EU-a. Najveća stopa udjela potrošnje kućanstava u BDP-u zabilježena je u Grčkoj gdje iznosi čak 75,6 posto ili 23,6 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a.
Druga je Hrvatska sa 68 posto, a treći Portugal sa 66,5 posto. Najmanji udio ima Irska od tek 24,6 posto, a onda Luksemburg s 32,8 posto te Nizozemska sa 42,3 posto.
U Sloveniji ukupna potrošnja kućanstava čini 51,8 posto BDP-a, a u Njemačkoj 51,4 posto.
U Hrvatskoj 14,1 posto ukupne potrošnje odlazi na stanovanje i režije, no treba uzeti u obzir da je Hrvatska zemlja s vrlo visokim udjelom posjedovanja stambenih nekretnina. U toj kategoriji najviše izdvajaju Česi, i to 32,2 posto.
Pročitajte još:
Za hranu hrvatski građani izdvajaju više, a brojka je 17,5 posto ukupne potrošnje. Tu su na vrhu Bugari s 20,1 posto.
Među zemljama EU-a slovenska kućanstva najviše izdvajaju za prijevoz kao udio u ukupnoj potrošnji, a stopa je 16 posto. U Hrvatskoj je dvostruko manje ili 8,2 posto.













